Proslov nadbiskupa Vukšića u novom izdanju Biblije na hrvatskom jeziku

Novi prijevod Biblije na hrvatski jezik, čiji je izdavač Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, a suizdavač Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo, uskoro će biti predstavljen javnosti i dostupan u knjižarama. Novi prijevod ima službena crkvena odobrenja Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, a proslove izdanju potpisuju mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik HBK, te mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH. U nastavku u cijelosti prenosimo Proslov nadbiskupa Vukšića:

Najprije sa zahvalnošću podsjećam da je Hrvatsko biblijsko društvo (HBD) u Zagrebu na čelu s izvršnim direktorom Damirom Lipovšekom god. 2006. tiskalo dorađeni prijevod Biblije na hrvatski jezik od vrhbosanskoga nadbiskupa Ivana Šarića koji je, po mandatu hrvatskih biskupa, prvi puta tiskan u Sarajevu u tri sveska od 1941. do 1943. godine. Hrvatski književnik Luka Brajnović bio je tajnik nadbiskupa Šarića za vrijeme izbjeglištva u Madridu te mu je već na smrt bolesni nadbiskup povjerio, da priredi novo izdanje njegova prijevoda Biblije za Hrvate izvan domovine. On je to uspješno načinio te god. 1960. objavio Šarićevu Bibliju u jednom svesku u Madridu, a dušobrižnici Hrvata izvan domovine su dali više puta odvojeno tiskati Šarićev prijevod Novoga zavjeta za svoje pastoralne potrebe. Izdavač Šarićeve Biblije u Zagrebu naveo je u Predgovoru, da su na tom izdanju surađivali bibličari Božo Odobašić, Karlo Višaticki i Mato Zovkić te kroatist Marko Alerić. Već god. 2006. HBD je izdao odvojeno Šarićev obnovljeni prijevod Novoga zavjeta. U sljedećih petnaestak godina izdanje cijele Šarićeve Biblije ponavljano je više puta u različitim oblicima: uobičajenim i krupnim slovima, džepni format više puta, zatim za reformirane kršćane bez sedam deuterokanonskih knjiga Staroga zavjeta koje su sačuvane samo na grčkom jeziku. Izdavač je u Predgovoru već tada najavio da okuplja skupinu stručnjaka, koji će raditi na posve novom prijevodu Biblije na suvremeni hrvatski.

Iz Predgovora izdavača ovom novom prijevodu Biblije na hrvatski jezik čitatelji mogu vidjeti kojih su se načela držali prevoditelji pojedinih knjiga te jezični i stilski korektori Marko Alerić i Boris Beck. U popisu prevoditelja navedeni su bibličari koji djeluju u BiH: sada već pokojni fra Božo Lujić i fra Stipo Kljajić s Franjevačke teologije u Sarajevu, zatim Darko Tomašević, Dubravko Turalija i Mato Zovkić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, banjalučki svećenik Karlo Višaticki koji je u vrijeme rada na prijevodu bio profesor u Đakovu a sada je generalni vikar u Banjoj Luci, te hercegovački franjevac fra Ivan Dugandžić koji je u vrijeme prevođenja bio profesor na KBF u Zagrebu a sada djeluje kao svećenik u Međugorju.

Čestitam pokretaču i sudionicima projekta što su ustrajali u preuzetoj zadaći. Radujem se što su u svemu sudjelovali bibličari i drugi stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i što će nas novi prijevod Biblije na suvremeni hrvatski jezik čvršće vezati u vjerničko i hrvatsko zajedništvo.

Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša uočio je u popisu prevoditelja i nekoliko imena protestantskih bibličara u Hrvatskoj. To je u skladu sa smjernicama Drugoga vatikanskog sabora koji traži da novi prijevodi Biblije budu priređivani na temelju izvornih jezika te predlaže da katolički prevoditelji pri tome surađuju s nekatoličkim bibličarima (DV 22).

Bibliju je moguće proučavati kao zbirku starinskih književnih djela koja su nastajala na hebrejskom, aramejskom i grčkom jeziku između god. 500. prije i 100. poslije Krista. Mi kršćani, međutim, vjerujemo da je Biblija nadahnuta riječ Božja jer je Duh Sveti poticao pojedine autore da napišu sve ono i samo ono što je potrebno za naše spasenje, služeći se različitim književnim vrstama (DV 11). Zato su prvi kršćani od početka slušali u svom bogoslužju čitanja iz Staroga zavjeta, a apostoli i njihovi povijesni suradnici su izravno izlagali spomen na Isusova djela i riječi. Od sredine drugoga stoljeća imamo pisana svjedočanstva da se na bogoslužju kršćana čitaju odlomci iz četiriju kanonskih evanđelja. To se nastavlja i danas svuda gdje vjernici koji su kršteni na Krista raspetog i uskrslog pod vodstvom zaređenoga služitelja slave euharistiju kao događaj Crkve u pojedinom mjestu ili dijelu grada. Zato je važno da kršćanski roditelji zajedno sa svojom djecom sudjeluju na nedjeljnoj euharistiji po kojoj se susrećemo s Biblijom kao knjigom života.

Bibliju također čitamo u osobnom ili obiteljskom proučavanju. U Predgovoru zagrebačkom izdanju Šarićeve Biblije djelatnici HBD su istaknuli kako im je bio cilj „pružiti ljubiteljima Riječi Božje Bibliju na hrvatskom jeziku po pristupačnoj cijeni“. To oni čine i ovim izdanjem novoga prijevoda Svetoga pisma na hrvatski jezik. Zato bi bilo dobro da roditelji zajedno sa svojom djecom ponekad u kući Bibliju naglas čitaju, nad pročitanim odlomkom razgovaraju i mole nadahnuti svetim tekstom, otvoreni Duhu Kristovu koji upućuje u istinu spasenja (Iv 16,13).

U Sarajevu, na blagdan sv. Ivana apostola i evanđeliste, 27. prosinca 2024.