Propovijed mons. Ivana Štironje na Misi i ustoličenju za kotorskog biskupa

Tijekom sve?anog Euharistijskog slavlja na blagdan blažene Ozane Kotorke, 27. travnja 2021. u katedrali sv. Tripuna u Kotoru ustoli?en je novi kotorski biskup mons. Ivan Štironja. Tim je ?inom biskup Štironja preuzeo službu pastira Kotorske biskupije koju mu papa Franjo povjerio na upravljanje i vodstvo. Propovijed biskupa Štironje prenosimo u cijelosti:

Srda?an pozdrav svima vama okupljenima ovdje u katedrali sv. Tripuna, zaštitnika Kotorske biskupije, kao i svima vama koji nas pratite preko radija i TV-servisa, kao i ostalih medija.

Mir vama!Liturgijski ?in Katoli?ke Crkve zapo?inje pozdravom koji nije samo neka u?tiva želja. Biskup pozdravlja rije?ima: Mir vama! To je pozdrav koji je uskrsli Krist uputio svojim u?enicima nakon svoga uskrsnu?a. Tim rije?ima Krist razgoni strah u srcima svojih u?enika nakon strašnih doga?aja u Jeruzalemu; vra?a im nadu koja je poljuljana bi?evima i udarcima prosutim po njegovu svetom tijelu; raspršuje tamu nevi?ene mržnje prema Pravedniku koji se zove Otkupitelj ljudskoga roda; ulijeva novu snagu ljubavi i mira u srca u?enika ?ije su misli okupirane užasnim raspe?em U?itelja. Pozdravom „Mir vama“ Isus se otkriva kao onaj koji je raspet, umro i pokopan, a sada u novom svjetlu, Uskrsnuli, koji poziva na novi na?in života, vje?an i savršen, ispunjen radoš?u i mirom.

Upravo taj pozdrav sa svim sadržajima Uskrsloga Krista Gospodina, u ovo uskrsno vrijeme, upu?ujem s ovoga svetoga mjesta, ne samo krš?anima katolicima Kotorske biskupije u Boki, nego svim ljudima dobre volje, bez obzira na vjeru i naciju, svima u ovoj zemlji Crnoj Gori, svima do kojih se prenosi ovaj sveti ?in. Pozdravljam, dakle, sve vas do kojih dopire ovaj glas žele?i svima Spasiteljev istinski mir i ljubav, radost i sre?u.

Zagovor blažene Ozane. Ovaj ?in ustoli?enja novoga pastira Kotorske biskupije doga?a se na dan kada Katoli?ka Crkva slavi spomendan odnosno ovdje blagdan bl. Ozane (1493.-1565.), redovnice Tre?ega reda sv. Dominika, sveca ?iji su sinovi i k?eri ostavili jak pe?at u ovoj biskupiji, gdje se poput stražara nalaze njihovi samostani kao znak njihova svjedo?anstva. U ovom Misnom slavlju posebno želim moliti Gospodina za sve?eni?ka zvanja kao i za redovni?ka, muška i ženska, kako bi se u ovim krajevima pomladila duhovna karizma sv. Augustina, sv. Dominika, sv. Benedikta, sv. Franje, sv. Ignacija Lojolskoga...

Bl. Ozana k?i je ovoga dijela svijeta. Tu u blizini katedrale, uz crkvu sv. Pavla provela je više od pedeset godina svoga života mole?i i žrtvuju?i svoj život za svoj grad i svoje sunarodnjake.

Kažu da se bl. Ozana dala fizi?ki zatvoriti u isposni?ki sobi?ak. A zapravo ona se duhovno otvorila svomu Stvoritelju, njegovoj beskrajnoj ljubavi i dobroti. Potpuno je o?itovala svoje srce i tako otvorila vrata ovoga grada i svoga naroda Bogu koji je više puta uslišio njezine molitve u raznim neda?ama kao što su: poplava, kuga, me?uljudske razmirice, a posebno je zapam?ena po molitvama za zaštitu grada u vrijeme tursko-mleta?koga rata (1538.-1540). Uspomena na taj doga?aj obnavljala se procesijom od crkve Svete Marije kroz grad do ove katedrale sv. Tripuna uz molitvu krunice koja je završavala ovdje u katedrali uza sve?ani Tebe Boga hvalimo. Tako je to bilo skoro 400 godina na prvu nedjelju desetoga mjeseca, sve do II. svjetskog rata. Vjerujem da prestankom vanjske procesije nije zamrla pobožnost i naša zahvalnost i Gospi i bl. Ozani, kao i sje?anje na tu svetu k?er koja je stolje?ima bila i suzaštitnica grada. Neka nam u ovoj pandemiji, kugi našega vremena, pomogne zagovor Blaženice kod Boga!

Dokaz ljubavi - opsluživanje zapovijedi. Knjiga Ponovljenog zakona opisuje Mojsija koji hrabri svoj izabrani narod; podsje?a ga na posve?enost Gospodinu. Razlog Božje prisutnosti nije brojnost ni bogatstvo, nije mo? ni veli?ina. Bog se približava narodu zbog svoje ljubavi i vjernosti obe?anjima. Zato Mojsije poti?e na uzvratnu ljubav i zahvalnost koja se potvr?uje obdržavanjem Božjih zapovijedi, zakonâ i uredaba. Sv. Ivan u svom Evan?elju otkriva Isusov pogled na zapovijedi koje usre?uju, donose korist, radost i zadovoljstvo: Budete li ?uvali moje zapovjedi, ostat ?ete u mojoj ljubavi (Iv 15, 10). Ako nema koristi, radosti i zadovoljstva, skrenuli smo s ceste, umjesto suradnje nastala je samovolja. A to ne donosi ni trajnu radost ni zadovoljstvo, a korist za sve, prerasla je u egoizam koji osobu ne usre?uje nego urušava jer se drži svjetovne požude tijela, požude o?iju i oholosti života (1 Iv 2,16).

Sve starozavjetne zapovijedi, zakone i uredbe Isus sažimlje u jednu jedinu rije? „ljubav“. Pita saducej: "U?itelju, koja ja zapovijed najve?a u Zakonu?" Isus mu odgovara: "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najve?a i prva zapovijed. Druga, ovoj sli?na: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci" (Mt 22, 36-40).

Ljubav o kojoj Isus govori divno je razradio sv. Ivan, apostol i evan?elist. Ljubav je osobina Božja. Ona dolazi od Boga i vodi Bogu. ?ovjek je najbliži i najsli?niji Bogu kada istinski ljubi. Ljubav je trajna poveznica izme?u Boga i ljudi, kao i ljudi me?usobno. O kad bismo živjeli tu evan?eosku ljubav bez kalkuliranja i u svrhu vje?noga života?

Evan?elje, koje maloprije ?usmo, kaže: Ve?e ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje (Iv 15,13). Zasigurno ?ovjek i njegovo društvo mora još puno raditi na tomu kako bi se prestalo igrati tu?im životima, od za?e?a do naravna preminu?a i po?elo živjeti tu istinsku Božju ljubav.

Papa emeritus Benedikt XVI. u svojoj enciklici Deus caritas est – Bog je ljubav odmah na po?etku, u uvodu, kaže da te dvije rije?i vrlo jasno izražavaju „središte krš?anske vjere: krš?ansku sliku o Bogu i sliku ?ovjeka i njegova puta koja iz toga proizlazi.“ Taj sadržaj koji se krije u te dvije rije?i svojevrstan je trajan program i zadatak Crkve koji valja „misijskim žarom“ usvojiti i potvrditi svjedo?anstvom života, pojedina?no i zajedni?ki kao partikularna Crkva u okvirima Op?e Crkve.

Djelovanje Božje ljubavi. Bog je ljubav, tko ostaje u ljubavi u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4,16). Što ove rije?i mogu zna?iti nekomu tko vjeruje samo u ono vidljivo i opipljivo? Istina, Boga se ne vidi jer je Duh, ali se vidi Božje djelovanje koje je poput lahora, nevidljiva a u?inkovita. Božje je djelovanje poput radio valova, koji se ne vidi, ali svi ih koriste i prate što prenose. Bog dakle prebiva me?u ljudima na sebi vlastit na?in, neshvatljiv u svojoj trojstvenosti, ali u?inkovit u svojim djelima. Tako zapravo želi djelovati u nama i po nama u svijetu. Zato mu se valja otvoriti srcem i dušom poput Bl. Djevice Marije – Gospe od zdravlja; Gospe od Škrpjela; Gospe od Milosti; Gospe Rata?ke,... Valja otvoriti o?i srca da ga prepoznamo u tajni križa poput sv. Tripuna; u tajni Presvete Euharistije poput bl. Gracije od Mula; u tajni sakramenta Božjega praštanja poput sv. Leopolda Bogdana Mandi?a. Otvoriti o?i srca kako bismo shvatili da smo veliki i snažni onoliko koliko živimo u ljubavi i zajedništvu jedni s drugima i u zajedništvu s Bogom.

Ljubav je više od tolerancije. Da, bra?o i sestre, bez te evan?eoske i božanske ljubavi i toga božanskoga zajedništva nema ni zemaljskoga života ni suživota. Bez obzira radi li se o krš?aninu Istoka ili Zapada, radi li se o tradicionalnom ili reformiranom krš?anstvu, islamu ili budizmu, bez obzira na to je li netko vjernik ili nije, ateist ili agnostik, svejedno kojoj vjeri, religiji ili naciji pripadali, ljudi moraju živjeti zajedno ne samo u trpnji podnose?i jedni druge nego nesebi?no ljube?i jedni druge. Bog nas poziva i u?i životu u ljubavi; dok nas svijet u?i suživotu u toleranciji - podnošenju. Prepoznajemo li razliku izme?u ljubavi i tolerancije? Ako ne prepoznajemo, pogledajmo nebo i zemlju. Eto, tolika je razlika.

Mi se krš?ani opredjeljujemo za ljubav utemeljenu na Bogu, po primjeru Krista Gospodina. Ljubav je Kristova savršena i idealna, jedinstvena, zato što se Krist dao raspeti na križu kako bi ?ovjeka oslobodio ropstva grijeha i vje?ne smrti. Ljubav je Kristova savršena zato što se ne nudi i ne dijeli samo s prijateljima, nego i s neprijateljima. Kristovo raspe?e na križu istinska je tajna ljubavi ponu?ena svima, ostavljena na slobodan izbor.

Brojni sveci i blaženici su to ozbiljno shvatili i prihvatili. Ne neki tu?i ljudi, sveci i blaženici u nekoj tu?oj zemlji. Me?u njima su ljudi i iz naših krajeva, ro?eni tu u blizini, u ovoj Kotorskoj biskupiji, u ovom dijelu svijeta koji se zove Boka, u ovoj zemlji koja se zove Crna Gora. Obi?ni ljudi u neobi?nosti Božje beskrajne ljubavi. Klju? uspjeha, jednostavan život prema Božjim zapovijedima. Vinuli se prema Bogu, postali veliki i ostavili primjer ne samo tolerancije nego istinske ljubavi utemeljene na Kristovu evan?elju, na Bogu koji je ljubav.

A mi? Jesmo li sigurni da smo na dobru putu, putu ljubavi i zajedništva?

Dragi vjernici, prijatelji i slušatelji, i mi smo pozvani posvetiti svoje vrijeme i budu?im generacijama ostaviti svjedo?anstvo sveta života. Papa Franjo u postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Amoris laetitia – Radost ljubavi kaže: Ljubav ne dopušta da njome zavlada mržnja, prezir prema drugima ili želja da se drugoga povrijedi ili da mu se osveti za nešto. Krš?anski ideal, osobito u obitelji, jest ljubav usprkos svemu (Radost ljubavi, br. 119).

Ljubav, divna Božja melodija. Završit ?u odgovorom na jedno pitanje koje sam ovih dana više puta ?uo: Koji je program i koji su planovi novoga kotorskog biskupa?

Ve? odgovorih, a mogu još jednom ponoviti. Taj ?udesni program i plan glasi: Ljubi Boga svim srce svojim, svim umom svojim, svom dušom svojom a bližnjega svoga kao sebe samoga! Ovo je poziv i program upu?en svima, ne samo meni i vjernicima Kotorske biskupije, nego svakom ?ovjeku bez obzira na vjeru i naciju. Davno napisani program, ne za jednu godinu ili jedan mandat, nego za desetlje?a, stolje?a, za vje?nost. Svatko od nas osobno najbolje znade dokle je stigao u ostvarivanju toga programa.

Nazvah ga ?udesnim programom. Zašto? ?udesnost ovoga programa jest u tomu što ga možemo po?eti od zadnje to?ke, od srednje ili od prve, danas ili sutra. Odakle god po?eli, uvijek smo na tragu jedne te iste Ljubavi, one istinske izvorne ljubavi Boga, oca svih ljudi. Klju? je jednostavan. Ne odlagati za sutra, ne ?ekati da po?ne netko drugi. Ja to trebam po?eti, i to danas, ve? sada. Blago onomu tko ljubav Boga – Oca ugradi u svoj život, u svoju obitelj, narod i zemlju. Želim i od Boga molim svima, skladan život i suživot, utemeljen na divnim melodijama Božje ljubavi. Amen.