Pozdrav predsjednika HBK-a na početku Izvanrednog plenarnog zasjedanja

Prenosimo pozdrav predsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše upućen na početku Izvanrednog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u ponedjeljak 1. lipnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu.

---

Draga braćo biskupi!

Na početku ovoga Izvanrednog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije sve vas srdačno pozdravljam u Gospodinu i zahvaljujem svakome od vas na dolasku, na bratskoj zauzetosti i na odgovornome sudjelovanju u radu naše Konferencije. Zahvalan sam i za vaše sudjelovanje u jučerašnjoj euharistiji i procesiji o blagdanu zaštitnice grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, kao i na vašoj prisutnosti na Danu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Još uvijek smo pod snažnim dojmom posjeta našega dragog gosta, nadbiskupa Filippa Iannonea, prefekta Dikasterija za biskupe, čija je nazočnost među nama očitovala blizinu i brižnu pažnju Petrova nasljednika prema našim mjesnim Crkvama i poslanju koje vršimo u narodu Božjemu.

Raduje nas i što smo ovih dana u zajedništvu s cijelom Crkvom svjedočili objavi prve enciklike pape našega Lava XIV. Magnifica humanitas, o čuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. Nova enciklika, o kojoj ćemo govoriti na današnjem zasjedanju,  nastavlja veliku liniju socijalnoga nauka Crkve, počevši od Lava XIII. i Rerum novarum, ali je usmjerava prema „novim stvarima“ našega vremena: digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i globalnoj tehnološkoj revoluciji. Kao što je Rerum novarum bila odgovor na industrijsku preobrazbu društva, tako je Magnifica humanitas promišljeni i molitvom prožeti odgovor Crkve na epohalne promjene koje donosi umjetna inteligencija.

Enciklika snažno naglašava dostojanstvo ljudske osobe stvorene na sliku Božju kao mjerilo svakoga tehnološkog razvoja. Ni jedan algoritam, ma koliko sofisticiran, ne može zamijeniti ljudsko srce sposobno za ljubav, savjest koja razlučuje dobro od zla i sposobnost istinskoga predanja iz ljubavi. Stoga Papa upozorava na opasnost „babilonskoga sindroma“: prevladavanje logike dobiti koja žrtvuje slabe, uniformnosti koja briše različitosti te napasti da se misterij čovjeka svede na podatke, performanse i učinkovitost.

Istodobno, enciklika nas poziva na „razoružanje“ umjetne inteligencije – oslobađanje od logika dominacije, isključenosti i smrtonosnoga naoružanja te ju uspoređuje s „gradilištem“ na kojemu, svatko prema svojemu pozivu, preuzima odgovornost za oblikovanje digitalnoga svijeta u službi općega dobra. Biskupima i pastirima Papa povjerava osobitu zadaću: budno bdjeti nad time da čovjek i njegovo dostojanstvo ostanu u središtu, da se promiče pravednost i zaštita najslabijih, da se ulaže u odgoj savjesti i u istinsku „ekologiju komunikacije“.

Za nas u Hrvatskoj ova enciklika snažan je poticaj da uđemo na „gradilišta našega vremena“: u škole i sveučilišta, medije i društvene mreže, političke i gospodarske procese. Potrebno je odgajati svećenike, Bogu posvećene osobe i laike, a osobito mlade, za razborit, etički i evanđeoski odnos prema digitalnim tehnologijama kako bi i u virtualnom prostoru Crkva bila znak nade, dijaloga i civilizacije ljubavi.

Druga važna tema našega zasjedanja jest peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Aljmašu. Takva okupljanja nisu tek lijepi događaji, nego trenuci u kojima čitav Božji narod ponovo otkriva kako je obitelj „živa stanica“ Crkve i društva. U vremenu kada tehnološki napredak radikalno mijenja komunikaciju, rad i poimanje slobodnog vremena, obitelj ostaje prvo okruženje u kojem se uči istinska ljudskost, darivanje, žrtva i opraštanje.

Želimo da taj susret bude trenutak zahvale za mnoge obitelji koje svakodnevno, tiho i vjerno, svjedoče evanđelje života, ali i vrijeme ohrabrenja za one koje nose terete siromaštva, bolesti, rastave ili iseljavanja. U duhu spomenute enciklike, molimo da naše obitelji, uronjene u digitalni svijet, ostanu škole solidarnosti, otvorenosti prema siromašnima i osjetljivosti za ranjive – od nerođenih do starijih i usamljenih.

Treća tema koju želimo staviti pred Gospodina jest obilježavanje 1050. obljetnice preminuća kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira. Te obljetnice nisu samo povijesni datumi, nego podsjetnik da su u korijenu našega naroda duboko upisani vjernost Kristu i povezanost s Petrovom stolicom. Kraljica Jelena „majka sirota i zaštitnica udovica“, te kralj Zvonimir, koji je svoju vlast shvaćao kao služenje, stoje pred nama kao likovi koji povezuju narodni identitet, kršćansku vjeru i brigu za najslabije.

Neka nam ova godina dviju obljetnica bude prigoda da zahvalimo za povijest u kojoj je naš narod često bio kušan ratovima, podjelama i migracijama, ali je uvijek iznova pronalazio snagu u vjeri, u euharistiji i u Marijinu zagovoru. Istodobno, neka nas potakne da u suvremenim izazovima – od demografskih poteškoća do kulturnih prijepora – donosimo odluke koje će i budućim naraštajima omogućiti da u ovoj zemlji žive dostojno čovjeka i dostojno evanđelja.

Draga braćo biskupi, pred nama je zahtjevan, ali lijep program rada. Pozvani smo, zajedno s Papom i cijelom Crkvom, razlučivati „znakove vremena“ u svjetlu evanđelja, ostajući vjerni predanoj nam tradiciji, ali otvoreni Duhu Svetome koji i danas Crkvu vodi putem razborite obnove. Neka nas na ovome zasjedanju prati zagovor Blažene Djevice Marije, Majke Crkve, kao i naših svetih i blaženih zaštitnika, osobito blaženoga Alojzija Stepinca.

Neka Gospodin blagoslovi naš zajednički rad, rasprave i odluke, na slavu njegova imena i na spasenje duša. Hvala vam na pozornosti.

✠ Dražen Kutleša
predsjednik HBK-a