Stanko Mikulić

Egzistencijalni pogled na patnju

Meditacija preuzeta sa www.glas-koncila.hr


Pet, 15. Svibanj 2020.

Egzistencijalni pogled na patnju

Egzistencijalni pogled na patnju

Iako se uz riječ patnje najuže vežu riječi boli i trpljenja, ipak to nisu istoznačnice. Patnja je posebno stanje čovjeka i može prijeći u bol i trpljenja te se strmoglaviti u grijeh.

Kada neka osoba izgubi voljenu osobu, kažemo da zbog nje pati. Kada je čovjek protjeran iz svoje domovine, kažemo da pati za domovinom. Kada čovjek ima zarađeni novac koji treba a ne može do njega doći, kažemo da je stavljen u stanje patnje.

Iz navedenog je jasno da patnja nastaje na razmeđu čovjekovih težnja, potreba i zadanih životnih uvjeta. Patnja nije samo psihološko stanje čovjeka već prožima čovjekovo tijelo i označava stanje čovjekova duha.

Patnja je početno stanje čovjeka koji se našao u raskoraku između potreba i mogućnosti. Uz patnju su vezani razmišljanje, nada i strpljivost. To je stanje koje zahvaća cijeloga čovjeka. On bi htio iz toga stanja što prije izići, ali sam ne može. Ako voljena osoba dođe, ako je novac uplaćen, ako je dolazak u domovinu omogućen... patnja nestaje.

No, ako stanje patnje potraje i strpljenje prijeđe u trpljenje i bol, tada razumijevanje može prijeći u zbunjenost i sukladno tome zaključak da se rješenje potraži u promašaju (grijehu, tj. da se grozna situacija u čovjeku pretvori u čin nad kojim se svatko grozi).

Iz navedenog je očito da patnja zahvaća čovjeka pojedinca, a uvijek joj je rješenje u dimenziji društvenosti.

Dakle, egzistencijalni oblik patnje vezan je uz čovjekovu kulturu i društvenu razinu organiziranosti. Korijeni patnje vezani su uz čovjekovu ograničenost i svijest o sebi kao slobodnom biću, stoga se korijeni patnje ne daju uništiti, ali se kulturom čovjeka i organiziranjem društva mogu svesti na minimum.

Je li Isus patio?

Iz Isusovih rečenica: »Lisice imaju svoje jazbine, a Sin Čovječji nema gdje nasloniti glavu«, »Jeruzaleme, Jeruzaleme, koliko puta htjedoh skupiti djecu tvoju«, »Kako ne razumijete«, »To je zbog okorjela srca« - očito je da je i Isus patio. Svom dušom se dao da ljude nahrani, da im pojasni, da ih ozdravi, a oni na kraju traže njegovu smrt.

Isusova patnja je iscrpla njegovo tijelo, ali nije se odrazila na njegovu psihu i njegov duh. Stoga grijeh nije imao šansu, ali je očitovan spas, izlaz.

Patnja ima i svoju teološku stranu, što je predmet nove teme.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo,  Pet, 05. Ožu. 2021.

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo, katedrala Srca Isusova - 19. veljače u 18 sati

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Bosanski Brod,  Sri, 03. Ožu. 2021.

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Papa se susreo s velikim ajatolahom Al-Sistanijem

Najaf,  Sub, 06. Ožu. 2021.

Papa se susreo s velikim ajatolahom Al-Sistanijem

Susret je održan u rezidenciji velikog ajatolaha pored džamije imama Alija koja se smatra trećim najvažnijim svetim mjestom šijitskih muslimana nakon Meke i Prorokove džamije u Medini.

Novi broj „Posvećenoga života“

Zagreb,  Sub, 06. Ožu. 2021.

Novi broj „Posvećenoga života“

Iz tiska je izašao novi broj časopisa Hrvatske redovničke konferencije „Posvećeni život“.

Profesor Josip Knežević propovijedao o sv. Jeronimu u treći korizmeni petak u sarajevskoj katedrali

Sarajevo,  Pet, 05. Ožu. 2021.

Profesor Josip Knežević propovijedao o sv. Jeronimu u treći korizmeni petak u sarajevskoj katedrali

Pobožnost Križnog puta prije Svete mise predvodio je katedralni župnik i sarajevski dekan preč. Mato Majić. Prigodna razmišljanja čitali su i svijeće nosili članovi Župnog i Pastoralnog vijeća katedralne župe.

Papa pozvao iračku Crkvu na jedinstvo i podsjetio na sve žrtve progona

Bagdad,  Pet, 05. Ožu. 2021.

Papa pozvao iračku Crkvu na jedinstvo i podsjetio na sve žrtve progona

Prvi dan povijesnoga posjeta Iraku 5. ožujka papa Franjo završio je susretom s biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima te vjeroučiteljima u sirokatoličkoj katedrali Naše Gospe od Spasenja u Bagdadu.