Biskup Palić predvodio slavlje spomendana bl. Serafina Glasnovića Kodića i don Antona Muzića

Misno slavlje prigodom spomendana blaženika i mučenika, Janjevčanina fra Serafina Glasnovića Kodića i Letničanina don Antona Muzića, mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić predslavio je u srijedu, 5. studenoga u crkvi Bezgrešnog začeća BDM u zagrebačkoj Dubravi. Suslavili su krčki biskup Ivica Petanjak, hercegovački franjevci iz samostana, svećenici iz dekanata i više svećenika porijeklom iz Janjeva, izvijestila je IKA.

U homiliji je biskup Palić pozvao na zahvalnost Bogu za neizmjeran dar svjedočanstva vjere, nade i ljubavi koje su ostavili blaženi fra Serafin i don Anton. Podsjećajući na navješteno Evanđelje o Isusovom upozorenju da Njegov učenik ne može biti nitko tko svoj život voli više od Njega: „Ove riječi nisu ugodne. Nisu ni trebale biti. Ali na današnji dan, dok slavimo život i svjedočanstvo blaženih Serafina Glasnovića Kodića i don Antona Muzića, ove riječi postaju stvarne i opipljive. Ove riječi postaju stvarnost u životima dvojice hrvatskih svećenika iz Janjeva i Letnice, s Kosova, koji su točno razumjeli što Isus traži. Bit ću veoma jasan u vezi s time tko su ti ljudi bili. Bili su hrvatski svećenici, sinovi hrvatskog naroda, rođeni u mjestima najstarije hrvatske dijaspore.“

Biskup je naglasio da to nije nevažan detalj, nego ključno za razumijevanje njihovog svjedočanstva. „Ima, nažalost, onih koji niječu njihov identitet, koji bi prepisivali njihovu povijest. No, istina je važna. Ovi ljudi bili su Hrvati koji su dali svoje živote za Krista, i njihov hrvatski identitet bio je dio dara koji su ponudili Bogu“, dodao je biskup Palić i nastavio:

„Godine 1944., kada je komunistički režim Envera Hoxhe počeo sustavno progoniti Crkvu u Albaniji, blaženi fra Serafin i don Anton suočili su se s izborom o kojem Isus govori u današnjem Evanđelju. Mogli su se odreći svoga svećeništva, redovništva, zanijekati svoju vjeru, napustiti svoje vjernike i nastaviti živjeti. Ili su mogli ostati vjerni i umrijeti. Izabrali su Krista. Izabrali su križ i svoja tijela i živote suobličili raspetom Kristu mučeničkom smrću: fra Serafin u svibnju 1947., u svojoj 54. godini života, a don Anton u proljeće 1948. godine, u svojoj 27. godini života.“

Propovjednik je napomenuo i da su bl. fra Serafin i don Anton u komunističkim zatvorima Albanije nosili doslovne križeve: križ mučenja, izolacije, gledanja kako njihova subraća svećenici bivaju ubijeni, križ svijesti da bi samo jedna riječ odricanja mogla okončati njihovo trpljenje: „Izbor je bio jasan: surađivati ili umrijeti. I oni su izabrali radije umrijeti nego iznevjeriti Krista, Njegovu Crkvu ili svoj svećenički identitet“.

Biskup Palić je objasnio i zašto je tako važan njihov identitet, iako smo svi katolici ili kršćani: „Da, svi smo mi katolici. Da, svi smo mi jedno u Kristu. Ali Bog nas ne stvara kao apstraktna, univerzalna bića. Drugi vatikanski koncil nas uči da Crkva obogaćuje raznolikost naroda i kultura. Hrvatski narod je Crkvi dao svece i mučenike, teologe i misionare, bogatu duhovnu tradiciju. Blaženi fra Serafin i don Anton dio su tog dara. Negirati njihov hrvatski identitet, tvrditi da su nešto što nisu, nije samo povijesna neistina, to je duhovna krađa. Oduzima hrvatskom narodu pravo na naslijeđe svetosti. Oduzima sveopćoj Crkvi razumijevanje kako milost djeluje kroz specifične kulture i narode. Očuvanje identiteta ne protivi se kršćanskoj univerzalnosti. To je način na koji doprinosimo toj univerzalnosti.“

Biskup Palić je na kraju naglasio: „U svijetu koji često zahtijeva da izbrišemo svoje identitete u ime jedinstva, ili suprotno, da oružjima svojih identiteta napadamo druge, ovi mučenici nam pokazuju treći put: da cijenimo tko smo, kao dar od Boga, da taj dar stavimo u službu sveopće Crkve i da budemo spremni prije umrijeti nego negirati bilo koji dio istine, uključujući istinu o tome tko smo i o tome tko su drugi.“

Nakon misnoga slavlja biskupima su darovani medaljoni s likovima bl. Serafina i don Antona, a u samostanskoj dvorani je Klapa Janjevo, koja je pjevala na misnome slavlju, predstavila svoj prvi nosač zvuka „Najljepši dar“.

(kta)