Bivši anglikanski biskup predviđa novi val obraćenja anglikanaca na katoličanstvo

Bivši anglikanski biskup otac Michael Nazir-Ali, jedan od nekoliko anglikanskih biskupa primljenih u Katoličku crkvu 2021. godine, pozvao je katoličke crkvene vođe da se pripreme za novi val obraćenja anglikanaca na katoličanstvo jer se povijesni posjet kralja Charlesa III. Vatikanu poklopio s produbljivanjem podjele u anglikanskoj zajednici, izvješćuje UCAN News.

Otac Nazir-Ali je mišljenja da je "Engleska crkva jasno odlučila slijediti put liberalnih protestantskih denominacija, odričući se bilo kakvog zahtjeva za očuvanjem katoličkog apostolskog nasljeđa (...) Već vidimo značajan novi val obraćenja i Crkva bi trebala razmotriti kako najbolje odgovoriti na njega", dodao je.

Bivši anglikanski biskup, rođen u Pakistanu, Michael Nazir-Ali zaređen je za katoličkog svećenika za ordinarijat Naše Gospe od Walsinghama, biskupiju s anglikanskom tradicijom koju je osnovao papa Benedikt XVI. kako bi omogućio anglikancima u Velikoj Britaniji da se u potpunosti ujedine s Katoličkom crkvom.

Njegove primjedbe uslijedile su nakon što je GAFCON (Global Anglican Future Conference – Globalna anglikanska konferencija za budućnost) koji tvrdi da predstavlja najmanje polovicu od 85 milijuna anglikanaca u svijetu, prekinuo veze s Engleskom crkvom nakon što je ta Crkva imenovala prvu ženu na mjesto nadbiskupa Canterburyja, optužujući je za širenje "nebiblijskih i revizionističkih učenja".

U intervjuu za katoličku web stranicu OSWNews, otac Nazir-Ali rekao je da poštuje anglikance koji pokušavaju sačuvati pravovjerni kršćanski nauk dok ostaju u svojoj majci Crkvi. Međutim, dodao je da će inzistiranje GAFCON-a na autonomiji anglikanskih provincija u pitanjima doktrine i priznavanju Svetog pisma kao "jedine osnove zajedništva" stvoriti daljnje probleme – ostavljajući mnoge ljude da prihvate katoličanstvo kao jedinu održivu opciju.

"Katolička crkva slaže se da je Sveto pismo vrhovni autoritet u pitanjima vjere, ali oslanjanje samo na njega je opasno. Ako svaka anglikanska provincija može raditi što želi, to je recept za kaos u današnjem svijetu koji se brzo mijenja", rekao je otac Nazir-Ali koji je studirao na Cambridgeu, Oxfordu, Harvardu i drugim sveučilištima i bio anglikanski biskup Rochestera u Engleskoj od 1994. do 2009. godine.

Biskupica Sarah Mullally iz Londona imenovana je 3. listopada, nakon 10 mjeseci vijećanja od strane 20-članog povjerenstva, 106. nadbiskupicom Canterburyja. Biskupica podržava blagoslove za istospolne parove i druge liberalne reforme u Engleskoj crkvi koju je osnovao kralj Henrik VIII. nakon raskida s Rimom 1534. godine.

Njezino imenovanje (nakon što je prije toga u srpnju imenovana Cherry Vann, svećenica koja živi u istospolnoj vezi, za nadbiskupicu Walesa) pozdravili su neki od čelnika iz 42 nacionalne i regionalne crkve Anglikanske zajednice. Međutim, također je dočekana sa "žaljenjem" GAFCON-a koji je izjavio da je Mullally prekršila svoje zavjete biskupskog posvećenja promičući "nebiblijsko i revizionističko učenje o braku i spolnom moralu".

"Nadbiskup Canterburyja služio je ne samo kao primas cijele Engleske, već i kao duhovni i moralni vođa Anglikanske zajednice, ali zbog nedostatka brige nekoliko uzastopnih nadbiskupa za očuvanje vjere, ova služba više ne može služiti kao vjerodostojno vodstvo anglikanaca ili biti znak jedinstva. (…) Vodstvo u Anglikanskoj zajednici preuzet će oni koji podržavaju istinu evanđelja i autoritet Svetoga pisma u svim sferama života", stoji u izjavi koju je potpisao biskup Laurent Mbanda iz Ruande, predsjednik Vijeća primasa GAFCON-a.

Spor je izbio neposredno prije državnog posjeta kralja Charlesa III. Vatikanu 23. listopada. Kao vrhovni poglavar Anglikanske crkve kralj je sudjelovao na povijesnom molitvenom susretu u Sikstinskoj kapeli, kojim su supredsjedali papa Lav XIV. i nadbiskup Stephen Cottrell iz Yorka. U intervjuu, otac Nazir-Ali je rekao da, iako je Charles III. odobrio Mullallyjevo imenovanje, kao što je to ustavno propisano, nije bio "osobno umiješan" u nedavne odluke Engleske crkve. Dodao je da su pokrajine GAFCON-a najavile da više neće sudjelovati na konferenciji u Lambethu koja se održava svakih 10 godina, niti na drugim međunarodnim susretima. Labethska konferencija je skupština biskupa Anglikanske zajednice koju saziva nadbiskup Canterburyja. Prva takva konferencija održana je u Lambethu 1867.

Nakon Mullallyjeva imenovanja, kardinal Vincent Nichols, predsjednik Biskupske konferencije Engleske i Walesa, izrazio je uvjerenje da će se "veza prijateljstva i zajedničkog poslanja" između katoličke i anglikanske zajednice nastaviti.

Imenovanje Mullally je pozdravio kardinal Timothy Radcliffe, dominikanac iz Oxforda, koji je rekao za OSV News da je impresioniran Mullallyinim "mirnim utemeljenjem u vjeri" i vjeruje da ona može izbjeći "stranačku politiku koja često unakazuje crkve" i biti "nositelj jedinstva, poput pape Lava".

Međutim, otac Nazir-Ali je ocijenio da se bilo kakvo "buduće pomirenje" sada čini nemogućim, dodajući da su prethodni anglikansko-katolički sporazumi o euharistiji, liturgiji i drugim pitanjima ugroženi.

"Možemo nastaviti razgovarati u prijateljskom duhu, kao što to činimo sa sljedbenicima drugih religija, ali nada u obnovu organskog jedinstva naših crkvenih tradicija – osim čuda – vjerojatno je nemoguća. Možemo surađivati, ali ne u pitanjima vezanim uz brak i obitelj. U međuvremenu, Katolička crkva bi se trebala pripremiti za nove skupine anglikanaca koji traže jedinstvo s njom, kao što je to činila u prethodnim valovima obraćenja", rekao je.

Otac Marc Homsey,  povjerenik za ekumenizam BK Engleske i Walesa, rekao je za OSV News da je mjesna Crkva "uključena u ekumenski dijalog s Engleskom crkvom i drugim kršćanskim zajednicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini" dodajući da je "struktura i upravljanje Anglikanskom zajednicom unutarnja stvar njezinih članova".

Anglikansko savjetodavno vijeće sastat će se u Belfastu u lipnju 2026. kako bi raspravljalo o strukturnim reformama i predloženom redefiniranju veza s Canterburyjem, dok se članovi GAFCON-a također sastaju u Nigeriji sljedećeg ožujka kako bi izabrali predsjednika i novo Vijeće primasa.

U svom apostolskom pismu "Apostolicae Curae" iz 1896. godine papa Lav XIII. proglasio je "da su ređenja izvršena prema anglikanskom obredu bila i jesu potpuno ništavna", a ta presuda nikada nije opozvana.

(kta)