Znanstveni simpozij u Sarajevu: „Nicejski koncil i njegovo naslijeđe: izazovi i perspektive u suvremenom teološkom diskursu”

Međunarodni znanstveni simpozij „Nicejski koncil i njegovo naslijeđe: izazovi i perspektive u suvremenom teološkom diskursu” započeo je u srijedu 5. studenoga na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nadbiskup i metropolit vrhbosanski mons. Tomo Vukšić i arhiepiskop sarajevsko-srebrenički i metropolit dabrobosanski Hrizostom potpisali su na samom početku simpozija Zajedničku izjavu u povodu 1700. godišnjice Nicejskoga sabora.

Moderator simpozija prof. dr. vlč Ljubo Zadrić u uvodu je pozdravio sve goste i poželio im dobrodošlicu na Katolički bogoslovni fakultet koji kroz dvodnevni program simpozija, 5. i 6. studenoga, „nudi mogućnost slušanja, razmišljanja i diskusije, kako o življenoj, tako i o definiranoj vjeri“.

Početku simpozija su nazočili vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić, veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta; njegovo visoko preosveštenstvo metropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom; protoprezbiter stavrofor prof. dr. Vladislav Topalović, prodekan za znanost Pravoslovnog bogoslovnog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ u Foči; mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije; mons. Javier Camañes-Forés, tajnik apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini; Robert Stergar, ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika u sklopu Federalnog ministarstva kulture i sporta; izv. prof. dr. vlč. Mario Bernadić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta te svećenici, redovnice, bogoslovi i drugi posjetitelji.

Dekan Bernardić je u svom govoru naglasio da želi „zahvaliti našim pastirima, našoj dvojici mitropolita u Bosni i Hercegovini, na ovoj divnoj zajedničkoj inicijativi, da naša dva teološka fakulteta, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, kao i pravoslavni bogoslovni fakultet 'Sveti Vasilije Ostroški' u Foči, zajedno obilježe 1700. godina od Nicijskog sabora. Započeli smo prije koji mjesec u Foči prvo, u organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta iz Foče, a u našoj suorganizaciji, sada nastavljamo, u našoj organizaciji, a u njihovoj suorganizaciji.“ Dodao je da misli da je u proteklim godinama nedostajalo događaja poput spomenutog simpozija.

„Uvijek je bilo ponešto, kroz naše teološke tribine, kroz naše redovite simpozije, ali evo, ova lijepa obljetnica nas je ponovo potaknula da nastavimo još tješnje surađivati kao kršćanski fakulteti. Jedna lijepa afrička poslovica kaže: Kad više ne znaš kuda ideš, probaj se sjetiti odakle si krenuo“, kazao je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Potom se okupljenima obratio metropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom koji je, između ostalog, kazao: „U cijeloj Europi se osporava božanski identitet Gospodina Isusa Krista kao Logosa i kao Mesije. I to je ono što najviše nas, kao kršćane, treba brinuti. I pravoslavne, i rimokatolike, i druge crkve i zajednici po Europi“, kazao je metropolit dabrobosanski.

„Imajući tu činjenicu u vidu, mi smo predložili njegovoj uzoritosti, preuzvišenom gospodinu nadbiskupu, da zajedno održimo naše simpozije, odnosno znanstvene konferencije, kako bi skrenuli pozornost, evo mi ovdje u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, na probleme arijanstva kroz stoljeća. Vi možda bolje znate što se dešavalo u Francuskoj s katarima, što se dešavalo u Srbiji, u Bugarskoj, u Trakiji s bogumilima i tako dalje. Koje su to sve bile borbe i koje su sve posljedice ostale do dana današnjega. Neka ovo bude naša ponuda, ovim međunarodnim simpozijem, da se osim pripremljenih programa razviju što više teološki dijalozi o našim zajedničkim crkvenim učenjima.

Vrlo je važno da ne stanemo s ovim drugim znanstvenim simpozijem, već da se nastavimo susretati, razgovarati, razmjenjivati mišljenja o svim pitanjima: onoga što nam je zajedničko, pa čak i onoga što nam nije zajedničko, možda i onoga što nas i razdvaja. To je možda još i mnogo zanimljivije“, kazao je metropolit Hrizostom.

Na početku svog obraćanja vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić je rekao da je zaista „radostan zbog toga što su dva znanstvena skupa u povodu 1700. obljetnice koncila u Niceji, onaj održan na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Foči i ovaj na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, vrlo lijep primjer naše uzajamne otvorenosti i suradnje i jedan od načina javnoga svjedočenja kršćana da suradnja postoji i da je ona u službi izgradnje budućnosti i jačanja uzajamnoga povjerenja“.

U svom govoru vrhbosanski nadbiskup je, između ostalog, podsjetio da je Nicejski koncil imao zadatak očuvati jedinstvo koje je bilo ozbiljno ugroženo poricanjem božanstva Isusa Krista i njegove istobitnosti s Ocem.

„Tako je Niceja ujedno poziv svim crkvama i crkvenim zajednicama da nastave kročiti putom koji vodi prema vidljivom jedinstvu i da se ne umore tražeći odgovarajuće oblike kako bi u potpunosti odgovorili na Isusovu molitvu da svi budu jedno. Također, na tom koncilu razgovaralo se i o datumu Uskrsa, a Božja providnost je htjela da Uskrs svi kršćani istoga dana slave upravo 2025. godine. Znakovita je to poruka i neka to bude poziv kršćanima Istoka i Zapada da učine odlučan korak prema postizanju dogovora oko zajedničkoga datuma Uskrsa.“

Nadbiskup Tomo je u svom govoru podsjetio da je papa Lav XIV. na simpoziju održanom u lipnju u Rimu pod radnim naslovom „Niceja i Crkva III. tisućljeća prema katoličko-pravoslavnom jedinstvu“ izrazio radost što je taj simpozij bio okrenut prema budućnosti jer, kako je rekao - Nicejski koncil nije samo događaj prošlosti već kompas koji nas mora nastaviti voditi prema punom, vidljivom jedinstvu kršćana. Potom je Papa izrazio nadu da će ova obljetnica biti poticaj da se zajedno produbi i ispovijeda kristološka vjera, da se među kršćanima različitih tradicija ostvaruje sinodalnost, te poručio da ponovno potvrđuje raspoloživost Katoličke crkve za ekumensko rješenje koje bi omogućilo zajedničko slavljenje Uskrsnuća Gospodinova, što bi kao posljedicu dalo jaču misionarsku snagu propovijedanju Isusova imena i spasenja koje se rađa iz vjere u spasiteljsku istinu Evanđelja.

"Siguran sam da su oba naša simpozija doprinos u ispovijedanju zajedničke vjere u Boga čovjeka Isusa Krista, poticaj za jačanje sinodalnosti crkve i za traženje vidljivoga jedinstva među kršćanima“, poručio je na kraju svog obraćanja nadbiskup Vukšić

U nastavku znanstvenog simpozija održana su tri predavanja. Prof. dr. sc. Milenko Krešić (Katolički bogoslovni fakultet, Univerzitet u Sarajevu) održao je predavanje „Car Konstantin: Arijeva kontroverza i Nicejski koncil prije, za vrijeme i poslije“; izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kalem (Katolički bogoslovni fakultet, Univerzitet u Sarajevu) govorio je na temu „O razvoju dogme u svjetlu Nicejskog sabora“; dok je izv. prof. dr. sc. Anto Barišić (Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu) održao predavanje „Prodor filozofskog pojmovlja u jezik vjere“.

Znanstveni skup u Sarajevu je nastavak znanstvenog simpozija održanog u lipnju u Foči na temu „Niceja – susret Jeruzalema i Atene“ koji je organizirao Pravoslavni bogoslovni fakultet „Sveti Vasilije Ostroški“ u suorganizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva.

(kta)