Papa u Španjolskoj: Ne rasplamsavajte plamen polarizacije; promičite jedinstvo

U svom prvom govoru u Španjolskoj, papa Lav XIV. je podsjetio da sigurnost ne dolazi od oružja ili zidova, nego od zajedničkoga rasta rame uz rame.


Madrid · 6. lip. 2026.Papa i Vatikan

Papa u Španjolskoj: Ne rasplamsavajte plamen polarizacije; promičite jedinstvo

Foto: Vatican Media

U svom prvom govoru u Španjolskoj, papa Lav XIV. je podsjetio da sigurnost ne dolazi od oružja ili zidova, nego od zajedničkoga rasta rame uz rame. Poruka mira, koja u ovim vremenima zvuči naivno, a nekima provokativno, – kazao je – nailazi na prihvat onih koji se ne zatvaraju u unaprijed pripremljene ideologije, nego se otvaraju istini. Čuvajte se – dodao je Papa – onih koji žele steći popularnost poticanjem podjela, piše Vatican News.

"Dolazim među vas kako bih potvrdio, ohrabrio i nadahnuo obnovljenu vjernost evanđelju među vjernicima te dublje pomirenje i suradnju među različitim jezgrama ovoga naroda", rekao je papa Lav XIV.

Prve riječi na španjolskom jeziku papa Lav XIV. je izgovorio u Kraljevskoj palači u Madridu, mjestu potpisivanja Ugovora o pristupanju Španjolske Europskoj uniji 1985. godine, ali i abdikacije kralja Juana Carlosa I. 2014. godine u korist sina Felipea, koji je danas, 6. lipnja, bio uz Papu na susretu s vlastima, predstavnicima civilnoga društva i diplomatskim zborom.

U govoru se Papa osvrnuo na višestruko bogatstvo te velike zemlje koja – kako je rekao – gotovo dva tisućljeća prima Riječ evanđelja. Vjera, pučke tradicije, nasljeđe velikih mistika poput Ivana od Križa i Terezije Avilske, svjedočanstva mučenika i svetaca, potreba za promjenom smjera na putu zauzimanja za mir i solidarnost među narodima te dijalog kako bi se zahtjevi za autonomijom pretvorili u jedinstvo. Brojni su aspekti na koje se osvrnuo Papa koji je došao poduprijeti – kako je rekao – dublju suradnju među različitim jezgrama Španjolske.

Papa je istaknuo drevnu vezu između kršćanske vjere i te zemlje; vjeru koja je duboko oblikovala kulturu, i – kako je rekao – zaliha je nade i orijentacije usred izazova s ​​kojima se danas moramo suočiti zajedno, kao ljudska obitelj. Osvrnuo se također na pučku vjeru i njezine izraze, pravu dramu spasenja, u ritmu godine i u kontekstima života; zatim na umjetničku i glazbenu baštinu, na brojne bratovštine i na one koji se zauzimaju u pomoći drugima, te na sva svjedočanstva plodnoga susreta – kako je rekao – između Isusa Krista i vašega naroda.

"To je narod pun zanosa, koji voli život i to pokazuje!", rekao je Papa.

Jedna točaka na kojoj Papa inzistira jest kultura susreta koja je oduvijek obilježavala povijest Španjolske i koja je donijela stabilnost i prosperitet.

"Ako bolje pogledamo, poruka mira, koja se nažalost u današnje vrijeme nekima čini naivna, a drugima provokativna, nailazi na prihvat kod onih koji se ne zatvaraju u unaprijed pripremljene ideologije, nego se otvaraju istini", pojasnio je Sveti Otac.

Istini koja je uvijek veća od nas i zbog toga nas – istaknuo je Papa – zadivljuje i vodi nas putovima pročišćenja i pomirenja, na kojima dijalog s drugima i s Drugim - pisano velikim slovom - postaje temeljan.

Papa se pritom pozvao na dva 'glasa', dvoje mistika "otvorenih očiju": Ivana od Križa i Tereziju Avilsku, sposobnih živjeti u povijesti, istodobno idući "do srca stvarnosti". Tu je riječ o temi noći, dragoj tom španjolskom svecu čija se jubilarna godina slavi, i koja pomaže u najtežim trenucima kojih ne nedostaje ni danas. U tami tražimo svjetlo; potrebni su nam muškarci i žene koji i u javnom životu osjećaju mogući početak.

"Naše vrijeme, koje je na površini potreseno strašnim neravnotežama i sukobima, dublje poziva na mir, na novo poznavanje ljudske osobe i njezina nepovredivoga dostojanstva, na civilizaciju ljubavi", poručio je Papa.

Isti je put prikazan u slici zamka duše o kojemu govori sveta Terezija Avilska. Brojne sobe vode do najdubljega prostora, do "svetišta istine", ne intimnoga prostora nego do Drugoga koji je uvijek nov. Ta dimenzija ljudskoga bića razlog je zbog kojega vjersku slobodu i slobodu savjesti valja štititi – istaknuo je Papa te dodao: "Danas se čini da napast stjecanja popularnosti raspirivanjem plamena polarizacije raste, umjesto da se smanjuje; ljudsko dostojanstvo i dalje se krši. Stoga nam je potrebna kultura, nutrina, slobodno i kvalitetno obrazovanje te transcendencija".

Katolička je Crkva u službi te žeđi ljudskoga srca – napomenuo je Papa – Crkva koja se ne nameće, spremna staviti se u službu budućnosti naroda koji traži pomirenje i mir. Stoga je uputio snažan apel: "Pozivam sve, radi istine, da napuste razdorne i polarizirajuće narative o vašoj društvenoj stvarnosti i njezinoj povijesti, te da sa sterilnih pojednostavljenja prijeđu na plodonosno uvažavanje slojevitosti."

Cijeniti slojevitost i proučavati ju, naučiti ne poricati ju i prihvatiti ju kao blagoslov, izbjegavati pristupe temeljene na identitetu koji, iako se čini da sve čine jasnim, ispunjavaju svijet duhovima i neprijateljima; to je zadatak onih koji iza sebe imaju bogatu povijest – dodao je Papa.

U tom fragmentiranom kontekstu u kojemu i nove tehnologije stavljaju u kušnju kritičko razmišljanje i u kojemu prepotentni interesi šire poticaje na smrt, možemo raditi za dobro, ali – dodao je Papa – potreban je kvalitativni skok, promjena smjera u ulaganja u škole, sveučilišta i istraživanja, u lokalne zajednice i u civilno društvo kao plodno tlo za sudjelovanje i kulturnu medijaciju. Riječi su to koje postaju apel institucijama, političkom i gospodarskom svijetu.

"Sigurnost, za koju se prečesto zavaravamo da dolazi od oružja i zidova, naprotiv, oblikuje se učenjem kako hoditi putem uz druge, zajedničkim rastom, rame uz rame", rekao je Sveti Otac.

Tu viziju podupire sama prošlost, kada je prisutnost islama na Pirinejskom poluotoku, primjerice, bila dugotrajna politička, kulturna i vjerska stvarnost – napomenuo je Papa spominjući školu prevoditelja Alfonsa X. Mudrog, sa stručnjacima iz tri religije koji su surađivali na prijevodu arapske, grčke i židovske baštine, ili pak na iskustvo gradova poput Cordobe i Toleda, „mjesta posredovanja između jezikā, religijā i spoznajā“.

U kušnjama i neuspjesima moguće je sve preispitati; to je – prema Papinim riječima – nauk svetoga Ignacija Lojolskoga, još jedne velike ličnosti vjere u Španjolskoj. Isto se može dogoditi i danas, izbjegavajući riječi koje ponižavaju ili se protive i ne potičući sterilne strahove – objasnio je Papa te istaknuo: "Naprotiv, odredimo kriterije za razlučivanje – dostojanstvo osobe, opća namjena dobara, izbor za siromašne, briga o našem zajedničkom domu, mir – i provedimo ih u praksi: odgovorno planiranje, procjene ljudskoga i društvenoga utjecaja, uključivanje najranjivijih, digitalna pismenost, istraživanje i industrija usmjereni na pravednost i mir."

Cijeneći Španjolsku zbog njezine vjernosti međunarodnom pravu i multilateralizmu, što se očituje u aktivnom zauzimanju za mir i solidarnost među narodima, papa Lav je na kraju preporučio poticanje dijaloga i društvenoga prijateljstva, uzimanje u obzir stajališta siromašnih i mladih u zamišljanju budućnosti, pozitivno usklađivanje zahtjeva za autonomijom i onih za jedinstvom, te poticanje procesa europske unije, ne u suprotnosti s drugim silama, nego kao dar za cijelu ljudsku obitelj. (kta)


najnovije