Slovenija: Komemoracija žrtava masovnih komunističkih pogubljenja tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata

Predsjednik Biskupske konferencije Slovenije biskup Andrej Saje pozdravio je tijekom bogoslužja u Kočevskome Rogu 6. lipnja izmjenu donesenoga Zakona o dostojanstvenome pokopu žrtava komunističkih Titovih partizana s kraja Drugoga svjetskog rata i poraća.

Predsjednik Slovenske biskupske konferencije Andrej Saje pozdravio je nastojanja da se osigura dostojanstven pokop žrtava masovnih egzekucija koje su izvršili komunistički Titovi partizani na kraju Drugoga svjetskog rata i poraća te amandman na Zakon koji je nedavno usvojio Parlament u Ljubljani. „Dostojanstveni odnos prema mrtvima jača društveno povjerenje i pomirenje“, istaknuo je tijekom mise zadušnice pored masovne grobnice u kraškoj špilji Macesnova gorica u Kočevskome rogu. Uz brojne predstavnike civilnoga društva i Crkve, sudjelovao je i premijer Janez Janša.

Macesnova gorica smatra se jednom od najvećih masovnih grobnica u Sloveniji. Ondje su 2022. godine ekshumirani posmrtni ostaci 3450 žrtava, uglavnom slovenskih domobrana, ali i Hrvata i pripadnika drugih naroda, ubijenih bez suđenja nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Prema amandmanu na Zakon o ratnim grobištima i pokopima žrtava koji je Sabor usvojio 26. svibnja pod vodstvom nove Janšine koalicije, žrtve bi trebale biti ukopane na Središnjemu groblju u Ljubljani, za što se posljednjih godina zalaže i Katolička crkva u Sloveniji. Sabor je također vratio 17. svibnja kao dan sjećanja na žrtve komunističkoga nasilja. Dan sjećanja, koji je 2022. godine prva proglasila tadašnja Janšina Vlada, ukinula je 2023. lijevo-liberalna koalicija Roberta Goloba koja je bila na vlasti do prije nekoliko tjedana.

Žrtve masovnih pogubljenja prije 80 godina, koja su se uglavnom odvijala bez sudskih postupaka, bili su prvenstveno vojnici slovenskih i hrvatskih domobranskih postrojbi, ali i drugih narodnosti te brojne civilne žrtve koje su optužene za izdaju i kolaboraciju.

Biskup Saje je u homiliji Macesnovu goricu opisao kao mjesto gdje se slovenska povijest dotiče temeljnih pitanja ljudskoga dostojanstva, istine i smisla života. Mnogi od ubijenih ostali su desetljećima u javnome sjećanju bez imena i bez grobnoga mjesta gdje bi se njihova rodbina molila. „Poštivanje mrtvih bitno je obilježje ljudske kulture“, naglasio je. „Pravo na grob i dostojanstven ukop izraz je poštovanja prema svakomu čovjeku.“

Saje se posebno osvrnuo na temu pomirenja. „Ovo nije prvenstveno politički ili povijesni projekt, već prije svega duhovni put za pročišćavanje sjećanja, zacjeljivanje rana i ponovno otkrivanje bratstva. Pomirenje nije pobjeda jednoga nad drugim, nego pobjeda dobra koje omogućuje da se u drugome prepozna brat“, rekao je. Ujedno je pozvao na promicanje istine, pravde, milosrđa i mira kao temelja budućnosti slovenskoga naroda.

U memorijalnome programu nakon misnoga slavlja bivši ustavni sudac Klemen Jaklić poratna je ubojstva ocijenio zločinima protiv čovječnosti te se založio za jasnu osudu svih totalitarnih sustava. Državna pravobraniteljica za ljudska prava Simona Drenik Bavdek podsjetila je na obvezu države identificirati žrtve, dostojno ih pokopati i njihovim bližnjima osigurati pravo na istinu.

(kta)