Australija: Migranti oblikuju Katoličku crkvu

Prema mišljenju stručnjaka, stvari bi loše izgledale u australskoj Katoličkoj crkvi bez migranata. Nadbiskup emeritus Brisbanea, Mark Coleridge, naglasio je, kako piše u članku objavljenome na kölnskome portalu „domradio.de“: „Da izostavite Vijetnamce, Indijce i Filipince, ne bi nam baš išlo.“ Godine 2025. australski su biskupi u pastirskome obraćanju priznali „nemjerljiv prinos“ migranata.

Prema izvještaju koje je objavljeno u suradnji s novinskom platformom „globalcatholic.com“, oni su važan čimbenik za nastavak postojanja Katoličke crkve u Australiji i oblikuju duboku crkvenu obnovu. Društveni profil australske Crkve koji je sastavio Nacionalni centar za pastoralna istraživanja pokazuje kako katolički migranti iz Azije djelomično nadoknađuju opadanje članstva među rođenim Australcima. Osobito u velikim gradovima sve više nastaju multikulturalne zajednice koje karakteriziraju mlađi članovi koji su tješnje povezani s Crkvom.

Mnogi katolici jugoistočne Azije

Iako su katolici i dalje najveća pojedinačna vjerska skupina u Australiji, njihov udio u ukupnome stanovništvu pao je s 22,6 na 20 % u pet godina, prema popisu stanovništva iz 2021. godine. Od 2021. godine, 21 % od oko pet milijuna katolika u zemlji rođeno je u inozemstvu. Gotovo svaki peti katolik sada dolazi iz zemlje u kojoj se ne govori engleski jezik. Filipinci čine najveću pojedinačnu skupinu, čineći 4,3 % svih australskih katolika. Mnogo je i katoličkih migranata iz Indije, Vijetnama, Iraka, Libanona i Šri Lanke.

Broj ljudi koji prisustvuju misi također odražava ovaj trend: dok je njihov broj sveukupno opadao i iznosio samo 8,2 % katoličkoga stanovništva 2021. godine, istočne biskupije bilježile su veliki porast – zbog sve većega useljavanja iz Indije, Siro-malabarska eparhija zabilježila je porast od 90 %. Stopa posjećenosti crkvenim službama porasla je s 52,6 na 81 % u istome razdoblju. U Australiji se mise sada slave na najmanje 42 različita jezika i u vrlo različitim oblicima.

(kta)