Potpisana „Rimska deklaracija“, obveza o nuklearnom oružju i umjetnoj inteligenciji

„Čovječanstvo se nalazi u odlučujućem trenutku svoje povijesti.“ Tako započinje „Rimska deklaracija za nenaoružani i razoružavajući mir u doba umjetne inteligencije, nuklearnoga i autonomnoga oružja, novih digitalnih protokola i novih modela digitalnoga razvoja“, potpisana u četvrtak 16. srpnja, na Kapitolu u Rimu na kraju dvodnevne konferencije održane u Borgo Laudato si' pod naslovom „Globalna skupština dobitnika Nobelove nagrade o umjetnoj inteligenciji i nuklearnom ratu“. U događaju su sudjelovali nobelovci, vodeći stručnjaci za umjetnu inteligenciju, bivši šefovi država i vlada te predstavnici nekih od najvažnijih i najutjecajnijih svjetskih sveučilišta i istraživačkih institucija, izvijestio je Vatican News.

„U ovom se trenutku suočavamo s do sada neviđenim izazovom“, stoji u tekstu koji postavlja pitanja za sve jer osobito umjetna inteligencija nudi velike mogućnosti, ali vjerojatno će, napominje se u dokumentu, prouzročiti masovne gubitke radnih mjesta i povećati gospodarsko natjecanje među nuklearnim silama. Osim toga, koncentrirajući se u rukama nekoliko zemalja i velikih korporacija, umjetna inteligencija može prouzročiti velike asimetrije moći. Na kraju, razvijajući se neviđenom brzinom, predodređena je da proizvede dalekosežne gospodarske, vojne i društvene transformacije. U Deklaraciji se također ističe da sve veća utrka u naoružanju nuklearnim oružjem ide ruku pod ruku s jednako opasnom utrkom u umjetnoj inteligenciji. Stoga, prihvaćajući poticaj pape Lava da se teži „nenaoružanom i razoružavajućem miru“, namjera je odbaciti ideju da se sigurnost temelji na strahu, dominaciji, prijetnjama i međusobnom uništenju.

U interesu čovječanstva

U šest točaka dokumenta potiče se na smirivanje sljedeće utrke u naoružanju, kako na području umjetne inteligencije tako i na onom nuklearne energije, i to prije nego što one oblikuju lice sljedećeg stoljeća. Snažno se potiče razvojne programere sustava umjetne inteligencije da rade u interesu čovječanstva, u skladu s međunarodnim pravom i ljudskim pravima. Stoga se organizacije i vlade poziva da nadziru potpuno automatizirane procese u sustavima umjetne inteligencije.

Međunarodni ugovor o sustavima kontrole umjetne inteligencije

Konačna odluka o uporabi nuklearnog oružja nikada ne smije biti povjerena automatiziranom sustavu, stoji u deklaraciji. Stoga se traži usvajanje međunarodnog ugovora koji zabranjuje neodgovornu integraciju umjetne inteligencije u sustave zapovijedanja, kontrole i lansiranja nuklearnoga oružja, osiguravajući da se uvijek održava učinkovita i smislena ljudska kontrola.

„Valja spriječiti zlonamjernu uporabu umjetne inteligencije u informatičkim operacijama i napadima na nuklearnu infrastrukturu. Promičimo odgovoran razvoj i uporabu umjetne inteligencije kako bismo poboljšali dobrobit ljudi, ubrzali znanstveni i medicinski napredak, zaštitili okoliš, ojačali otpornost društava te promicali mir, održivi razvoj i opće dobro,“ ističe se u dokumentu.

Stvoriti digitalno zajedničko dobro

Završne točke odnose se na potrebu identificiranja novih institucionalnih putova prema globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom i olakšavanja, u budućnosti, provedbe inicijativa za globalno upravljanje na tom području. Podupiru se inicijative nadahnute enciklikom pape Lava Magnifica humanitas kao i Neovisni međunarodni znanstveni panel Ujedinjenih naroda o umjetnoj inteligenciji. Potpisnici potiču na stvaranje „digitalnoga zajedničkog dobra“ (digital commons) koje olakšava prikupljanje i dijeljenje podataka potrebnih za produbljivanje saznanja te potporu učinkovitom djelovanju u vezi s nuklearnim oružjem i umjetnom inteligencijom. U svijetu, naime, ima mnogo međusobno povezanih prijetnji, a posljedice često pogađaju one koji nemaju pristup ni kontrolu nad tehnologijama koje ih stvaraju.

Nuklearno razoružanje

Deklaracija završava hitnim zahtjevom za pokretanje pregovora kako bi se postiglo provjerljivo i nepovratno uklanjanje nuklearnog oružja te se ponovno ističu obveze preuzete Ugovorom o neširenju nuklearnoga oružja (NPT) i Ugovorom o zabrani nuklearnog oružja (TPNW). Stoga se države pozivaju da zaustave utrku u naoružanju, usredotočujući se na pregovore i ispunjavanje preuzetih obveza. Zemlje koje posjeduju nuklearno oružje moraju promicati politike i doktrine koje postupno smanjuju ulogu takvog oružja, jačaju stratešku stabilnost i smanjuju rizik od njihove prve uporabe i rata s katastrofalnim posljedicama, stoji u dokumentu. „U pitanju su naš opstanak i opstanak budućih generacija,“ pišu potpisnici Rimske deklaracije.

(kta)