Rim · 1. svi. 2026.Crkva u svijetu
Rad je „gramatika društva“. Tako talijanski biskupi ističu duboko relacijsku i stvaralačku narav rada u poruci objavljenoj povodom proslave praznika rada 1. svibnja, piše Vatican News.
Ljudski rad trebamo shvatiti kao kolektivno djelovanje sposobno izgrađivati zajednicu, poticati razmjenu znanja i pridonositi razvoju zemlje i cijelog čovječanstva, jer rad nije samo gospodarska proizvodnja, nego i oblik građanske ljubavi kroz koju ljudi surađuju čak i bez izravnog međusobnog poznavanja, gradeći društvene veze i perspektive za budućnost.
Talijanski biskupi ističu u poruci kako je, u današnjem kontekstu obilježenom sve većim sukobima, rad u Italiji sve više pod utjecajem rata. Povećanje troškova energije, primjerice, opterećuje i obitelji – osobito one najranjivije – i poduzeća. Biskupi primjećuju da se ljudski rad sve češće isprepliće s mirom i ratom te da može biti usmjeren na izgradnju mira, kao i na razaranje.
Dok s jedne strane gospodarska aktivnost u vrijeme mira potiče razvoj, rat s druge strane razara živote, okoliš i gospodarske sustave. Graditi kuće i obnavljati razorene zgrade – stoji dalje u poruci – nije isti etički čin, iako se čini sličnim. U svom prvom govoru članovima Diplomatskoga zbora akreditiranima pri Svetoj Stolici, papa Lav XIV. ponovno je istaknuo da se rat zadovoljava uništavanjem, dok mir, naprotiv, zahtijeva kontinuirani i strpljivi napor u izgradnji i stalnu budnost. Taj se napor odnosi na sve – dodao je Papa – počevši od zemalja koje posjeduju nuklearne arsenale.
Središnji odlomak dokumenta Talijanske biskupske konferencije odnosi se na promjenu međunarodnog scenarija: svjedočimo povratku logike odvraćanja i ponovnog naoružavanja, uz postupno uključivanje civilnih i tehnoloških industrija u vojni sektor. Prema riječima biskupa, postoji rizik da gotovo osamdeset godina mira u Europi počnemo smatrati tek običnim povijesnim razdobljem, zaboravljajući politički, gospodarski i društveni napor koji je omogućio to razdoblje. Zaboravljamo – stoji još u dokumentu – da je mir u Europi bio plod velike političke volje, institucija i ljudi koji su taj mir željeli i branili, i to ponajviše kroz gospodarstvo i rad.
Danas, naprotiv, rad stavljen u službu vojnih ciljeva uključuje sve veća gospodarska sredstva, oduzimajući ih stoga drugim svrhama. Kako je već istaknuo Sveti Otac u poruci za ovogodišnji Svjetski dan mira, vojni izdaci dosegnuli su 2,5 posto svjetskog BDP-a.
Ključna točka poruke talijanskih biskupa jest poziv na hrabru prenamjenu vojne industrije prema civilnoj proizvodnji, podupirući zalaganje onih koji se, radeći u tim sektorima, pitaju kako doprinijeti izgradnji mira. U tom smislu podsjećaju na svjedočanstvo časnog sluge Božjega biskupa Tonina Bella koji je obraćajući se radnicima u industriji oružja rekao: „Ne pozivam te, barem zasad, na onu snažnu proročku gestu da, gubitkom radnog mjesta, odbiješ surađivati u proizvodnji sredstava smrti. No, potičem te da se zalažeš kako bi se što prije i odlučno provela prenamjena vojne industrije u civilne pogone, proizvođače dobara koja pridonose poboljšanju kvalitete života.“
Zabrinutost talijanskih biskupa zbog pogoršanja međunarodne situacije i ratne retorike osobito je usmjerena prema mladima. Potrebno je – kako ističu – suprotstaviti se svakom narativu koji potiče osvetu ili normalizira rat kao neizbježnu sudbinu.
U zaključku, biskupi ponovno ističu da rad ne smije izgubiti svoje izvorno poslanje: biti sredstvo mira i pozitivnog odnosa među ljudima i s prirodom. Unatoč pogrešnim kretanjima prema ratnom gospodarstvu, rad i dalje predstavlja poziv na izgradnju drukčijeg svijeta. Rat se definira kao velika obmana, dok mir ostaje jedini horizont sposoban dati puni smisao ljudskoj aktivnosti. (kta)
Zürich · 1. svi.
Nikozija · 28. tra.
Seul/Vatikan · 28. tra.
Varšava · 28. tra.
Turbe pokraj Travnika · 1. svi.
Pale · 1. svi.
Olovo · 1. svi.
Prozor · 1. svi.