Jeruzalem: Upozorenje na politizaciju arheološkoga nalaza na Zapadnoj obali

Izraelski arheolozi otkrili su židovsko kultno mjesto iz biblijskih vremena u drevnome naselju Šilo, na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom. Prema izvještajima izraelskih medija, nalazi iz razdoblja Drugoga hrama (od 516. pr. Kr. do 70. po. Kr.) – uključujući židovsko ritualno kupalište (mikvu) – naglašavaju „duboku povijesnu povezanost židovskoga naroda i drevnoga Šila“, izjavio je Har Even, službenik za arheologiju pri izraelskoj Civilnoj upravi na okupiranim područjima.

Među nalazima je i rijetka ljuštura puža Murex; ljubičasta boja dobivena iz njega koristila se za bojenje židovske obredne odjeće, uključujući dijelove odore velikoga svećenika.

Israel Ganz, predsjednik Vijeća Yesha – krovne organizacije izraelskih naselja na okupiranim palestinskim područjima – opisao je ta otkrića kao dokaz povijesnih veza židovskoga naroda s tom regijom, istaknuvši to u trenutku „kada postoje ljudi koji žele dovesti u pitanje našu povezanost s ovom zemljom“.

Optužbe za politizaciju arheologije

Aktivisti, uključujući izraelsku arheološku organizaciju „Emek Shaveh“, ponovno su upozorili na politizaciju arheoloških nalazišta i zlouporabu arheologije kao oruđa izraelske okupacije. Organizacija je navela da je razvoj toga lokaliteta jasan način poticanja širokoga konsenzusa o njegovoj važnosti kao sastavnoga dijela Države Izrael.

Tel Shiloh – na arapskome poznat kao Khirbet Seilun – nalazi se sjeverno od palestinskoga sela Turmus Aya, unutar granica suvremenoga izraelskog naselja Shiloh. Sve do njihova raseljavanja početkom 1980-ih, na zemljištu na kojemu se nalazi arheološki lokalitet živjele su obitelji iz palestinskoga sela Qaryut.

Biblijski poznat kao mjesto gdje se nalazio Šator sastanka

Prema biblijskomu zapisu, Šilo je bilo mjesto na kojemu se nalazio Šator sastanka – u kojemu je bio pohranjen Kovčeg saveza – te je služilo kao duhovno središte izraelskih plemena u razdoblju prije uspostave kraljevstva. Iako ne postoje arheološki dokazi o samome Šatoru sastanka, brojna iskapanja provedena od 1915. godine otkrila su različite slojeve naseljenosti koji datiraju iz razdoblja srednjega brončanog doba (od 18. do 16. stoljeća pr. Kr.). Među nalazima su i ostatci četiriju bizantskih crkava. Ovo je mjesto osobito popularno među evanđeoskim kršćanskim skupinama.

(kta)