Proslava sv. Bonaventure - nebeskog zaštitnika Banjolučke biskupije

Banjolučka biskupija proslavila je u srijedu 15. srpnja sv. Bonaventuru, nebeskog zaštitnika Biskupije i banjolučke katedrale, svečanim misnim slavljem koje je u banjolučkoj katedrali predslavio i na kojemu je propovijedao apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt u suslavlju s biskupima Biskupske konferencije BiH, izaslanicima biskupskih konferencija Hrvatske i Slovenije, umirovljenim banjolučkim biskupima te svećenicima i uz sudjelovanje okupljenih redovnica i vjernika.

Sve okupljene vjernike je na početku misnog slavlja pozdravio biskup Majić koji je pozdrave uputio i svim vjernicima Banjolučke biskupije „gdje god živjeli“. „Svima od srca čestitam svetkovinu našega nebeskog zaštitnika uz molitvu da dobri Bog, po zagovoru sv. Bonaventure, blagoslovi našu mjesnu Crkvu, učvrsti je u vjernosti Kristovu evanđelju i učini vjerodostojnim svjedokom njegove ljubavi prema svakom čovjeku. Neka nas primjer sv. Bonaventure nadahnjuje da budemo ljudi mira, nade i ljubavi, osobito prema onima koji su bolesni, osamljeni i opterećeni životnim poteškoćama, koje na poseban način želimo uključiti u ovu sv. Misu,“ kazao je biskup Majić. Pozdrave je uputio i svim nazočnim svećenicima i redovnicama.

Srdačne pozdrave uputio je i okupljenim biskupima: mons. Tomi Vukšiću, vrhbosanskom nadbiskupu metropoliti i predsjedniku Biskupske konferencije BiH; mons. Petru Paliću, mostarsko-duvanjskom biskupu i apostolskom upravitelju Trebinjsko-mrkanske biskupije te potpredsjedniku BK BiH; mons. Miri Reloti, vojnom ordinariju u BiH; mons. Aldi Cavalliju, apostolskom vizitatoru za župu Međugorje; mons. Ivi Martinoviću, požeškome biskupu, predstavniku Hrvatske biskupske konferencije; mons. Franzu Šuštaru, pomoćnom ljubljanskom biskupu, predstavniku Slovenske biskupske konferencije, biskupima u miru mons. Franji Komarici i mons. Marku Semrenu te generalnom tajniku BK BiH vlč. Bojanu Ivešiću.

Posebne pozdrave biskup Majić uputio je mons. Francisu Assisiju Chullikattu, apostolskom nunciju u BiH: „Vaša prisutnost među nama znak je blizine Svetoga Oca i Svete Stolice našoj mjesnoj Crkvi te nas ohrabruje u vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi.“

Banjolučki biskup je u svom obraćanju poručio kako je sveti Bonaventura ostavio Crkvi trajan primjer čovjeka duboke vjere, poniznosti i mudrosti. „Kao franjevac, biskup i crkveni naučitelj znao je povezati učenost sa svetošću života, a ljubav prema Kristu pretvoriti u nesebično služenje braći i sestrama. Njegov nas primjer i danas potiče da ne tražimo samo znanje o Bogu, nego da ga prije svega susretnemo otvorenim srcem i vjerno ga svjedočimo u svakodnevnom životu.“

Kazavši kako Crkva s velikom radošću slavi spomendan sv. Bonaventure, „biskupa i crkvenoga naučitelja, velikoga učitelja franjevačke tradicije i katoličke teologije te slavnog zaštitnika ove stolnice i cijele Banjolučke biskupije“, nuncij Chullikatt je na početku propovijedi istaknuo kako primjer tog sveca pokazuje kako „svetost i um nisu suprotstavljene stvarnosti, nego dva dara koja svoju puninu postižu kada dopuste da ih Duh Sveti prosvijetli“. „U njemu traganje za istinom nikada nije ostajalo tek na razini akademskoga proučavanja, nego je bilo istinski put prema Kristu. Za svetoga Bonaventuru spoznaja vodi kontemplaciji, a kontemplacija svoju puninu nalazi u ljubavi“, naglasio je nuncij.

Kazavši kako naviještena čitanja „na izvanredno suvremen način rasvjetljuju taj duhovni put“ pojasnio je da prorok Izaija osuđuje oholost asirskoga kralja koji, zaboravljajući da je samo oruđe Božje providnosti, sebi pripisuje svaku pobjedu. „To je zabluda čovjeka koji umišlja da je apsolutni gospodar vlastite sudbine, zaboravljajući da su svaki talent, svaka sposobnost i svaki uspjeh prije svega Božji dar“, naglasio je nuncij Chullikatt. Upozorio je da danas, unatoč velikom znanstvenom i tehnološkom napretku, postoji opasnost da s porastom znanja oslabi mudrost. „Kada čovjek isključi Boga iz vlastitoga života, napredak lako može postati oholost, a razum izgubiti svoje pravo usmjerenje. No upravo u toj izgubljenosti Evanđelje nam otkriva put prave mudrosti. Isus, naime, zahvaljuje Ocu što je ta otajstva sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“, napomenuo je dodavši kako se tu ne radi o pohvali neznanju ni osudi kulture. „Isus ne suprotstavlja razum vjeri, nego oholost poniznosti. 'Maleni' su oni koji, premda obdareni mnogim darovima, čuvaju ponizno i poučljivo srce, sposobno prihvatiti istinu kao milost, a ne kao vlastito postignuće.“ Kazao je da se upravo u tome očituje sva veličina sv. Bonaventure koji je bio „jedan od najistaknutijih teologa kršćanstva, ali je uvijek ostao čovjek duboke poniznosti“.

Podsjetio je kako je taj svetac u svom znamenitom djelu „Putovanje duše k Bogu“ ostavio pouku iznenađujuće suvremenu i danas: „Neka nitko ne misli da mu je dovoljno čitanje bez pomazanja, razmišljanje bez pobožnosti, znanje bez ljubavi, razum bez poniznosti” (usp. Proslov, 4). „U tim je riječima sažeta srž kršćanske mudrosti. Istinska spoznaja ne rađa ohološću, nego klanjanjem; ne vodi samodostatnosti, nego zahvalnosti; ne razdvaja, nego otvara služenju braći i sestrama“, ustvrdio je nuncij. Sv. Bonaventura je od sv. Franje Asiškog kao „serafskoga čovjeka, čovjeka potpuno prožetoga i zahvaćenoga Božjom ljubavlju“, naučio da „vrhunac spoznaje nije u tome da mnogo znamo o Bogu, nego da dopustimo da nas njegova ljubav preobrazi, tako da njezino lice odražavamo u vlastitome životu“.

„I danas taj nauk nije izgubio ništa od svoje snage. Neprestano smo u napasti poistovjetiti informaciju s mudrošću, uspjeh sa srećom, a učinkovitost s puninom života“, kazao je nuncij koji je okupljenima posvijestio kako čovjekovo srce, usprkos nagomilavanju znanja i sposobnosti, bez Boga ostaje nemirno, a život gubi svoje usmjerenje.Propovijed je zaključio pozivom na traženje istinske mudrosti koja ne vodi oholosti, nego poniznosti, služenju i preobrazbi srca.

Liturgijsko pjevanje animirao je mješoviti zbor sastavljen od pjevača iz više župa Banjolučke biskupije pod vodstvom s. M. Blanke Jeličić. Na orguljama je svirala Renata Boras, a na flauti Dorotea Bekić. Poslije misnog slavlja organizirano je u dvorištu katedrale za sve prisutne druženje i prigodna zakuska.

Proslavi patrona prethodila je trodnevnica. Drugi dan trodnevnice koncert klasične glazbe održao je „Trio solaris“ iz Zagreba (Barbara Meštrić i Tihana Golubić na flauti, Maria Bilandžić na klaviru).

(kta)