Katolička delegacija posjetila Istanbul

U organizaciji obrazovne institucije „Bosna Sema“, koja u Bosni i Hercegovini djeluju od 1998. kao dio turskog pokreta „Hizmet“(Služenje) čiji je osnivač Fethullah Gülen, a u suradnji s Vrhbosanskom nadbiskupijom, katolička delegacija od šestorice svećenika i šestoro vjernika laika boravila je od 17. do 21. ožujka 2015. u najvećem turskom gradu Istanbulu. 

Prvoga dana gosti su posjetili novinsku kuću „Zaman“ i njihovu tiskaru. Obišli su zatim trg Taksim i crkvu sv. Ante na Taksimu. Slijedeći dan je bio u potpunosti posvećen upoznavanju s „Hizmet“ idejom, a domaćini su bili udruženje novinara i pisaca „Kadip“. Predsjednik udruženja upoznao je bh. goste s radom ove institucije spomenuvši da su njezini članovi i novinari koji nisu idejni sljedbenici „Hizmeta“, jer ovaj pokret ne poznaje članske iskaznice nego samo simpatizere. Tako su dio ove priče i neki novinari Armenci. Ovo udruženje traži način kako dijalogizirati i pomoći manjini te, unatoč protivljenjima vladajućih, želi obilježiti stogodišnjicu stradanja Armena. Istaknuli su kako imaju odličnu suradnju s Katoličkom Crkvom u Turskoj naglašavajući kako je ova zajednica veoma mala – negdje oko 5 000 članova – ali veoma živa. Osim dijaloga s katolicima traže suradnju i s drugim Crkvama i vjerskim zajednicama.

Posjet bh. delegacije nastavljen je u karitativnom udruženju „Kimse Yok Mu!“ – koje je nastalo nakon velikog potresa koji je zadesio Tursku, a naziv znači „Ima li koga“ – povik koji se ponavljao dok su izvlačili ljude iz ruševina. Organizacija je spontano nastala, a danas broji više od 180 000 volontera. Cjelokupna pomoć i organizacija su na volonterskoj bazi, a uposlenika ima oko 400.

Bh. „izletnici“ potom su posjetili jednu od Hizmetovih osnovnih škola. Njezina zanimljivost je u tome što svaki razred ima svoju zasebnu zgradu: dakle osam zgrada za osam razreda.

Slijedeći dan bio je turističkog karaktera, te su gosti posjetili Ejup džamiju, jedno od najvećih hodočasničkih mjesta islamskog svijeta, grob Mehmed pače Sokolovića, Aja Sofiju, Kapali čaršiju, krstarili Bosporom, posjetili vidikovce Piere Lotti i Čamlidža, Akvarijum.

Zadnjeg dana gosti i domaćin su nakon ručka imali dvosatno druženje na kojem su razmijenili utiske sa željom da se poboljša suradnja te da budući susreti budu što plodonosniji. Također domaćin, predstavnik Hizmet pokreta, Mehmet Karsli je pozvao goste da posjete Sarajevski koledž ističući kako je Bosna Sema spremna nastaviti suradnju i dijalog s Vrhbosanskom nadbiskupijom i Katoličkom Crkvom u BiH u želji unaprjeđenja međusobnoga razumijevanja jer dijalog nema alternative.

Nakana pokreta „Hizmet“, osim obrazovanja, koji je glavni cilj ove filozofije i duhovnog pokreta, je međukulturalni i međureligijski dijalog. U potpuno sekulariziranoj Atatürkovoj Turskoj u kojoj se nije raspravljalo o religiji, već Said Nursi (turski teolog i mislilac kurdskog porijekla) isticao je kako tri najveća problema društva su siromaštvo, nepismenost i neznanje općenito. Nursijeva ideja o siromaštvu kao problemu društva bila je potpuno revolucionarna ako se uzme u obzir da se u islamu isticalo kako će samo siromašni zadobiti spasenje. Osnivač Fethullah Gülen, kako ističu njegovi sljedbenici, nije otkrio ništa novo nego se samo inspirira na misli ovog teologa isto kao i Al-Gazalija, Jalāl ad-Dīn Muḥammad Rūmīja. Hizmetove škole nisu vjerske škole, ali imaju temelj u vjeri. Naime, predavači su osobe koje žive svoju vjeru i na taj način daju primjer učenicima. S druge strane, njihovi predavači mogu biti, i ima ih, osobe koje nisu vjernici ali koje njeguju etičke, moralne i općeljudske vrijednosti, jer na taj način se osim kvalitetnog predavanje prenosi na učenike i dobar primjer. Jedan Hizmetov profesor nikada neće primjerice zapaliti cigaretu pred svojim učenicima; ako neki učenik ima problema u učenju oni ostaju s učenicima; posjećuju obitelji da vide je li imaju kakav obiteljski problem. Najveća zanimljivost je što svaki profesor dobije 2-3 učenika koje tijekom školovanja treba pratiti. Praktički sve ovo što smo naveli da se obavlja u Hizmetovim školama u Turskoj čini se i u školama „Bosna Sema“ (ovakvih koledža u BiH ima u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli i Bihaću). U ovim školama obrazovanje je na engleskom jeziku, a rasprostranjene su po cijelom svijetu u više od 163 zemlje gdje ima više od tisuću koledža. Također smatramo važnim naglasiti da sljedbenikom Hizmet pokreta mogu biti i osobe koje nisu muslimanske vjeroispovijesti ali koje gaje općeljudske vrijednosti.

Vikica Vujica

foto