Papa: Pravedno društvo štiti svaki ljudski život, siromašne, mir i slobodu

Pape Lav XIV. posjetio je u ponedjeljak 8. lipnja 2026. Kongres zastupnika, sjedište institucionalnoga, pravnoga i demokratskoga života Španjolske, u Palacio de las Cortes, piše Vatican News.

U svom govoru članovima španjolskog Parlamenta Sveti Otac osvrnuo se na političke teme, kao što su mir, pregovori, naoružavanje, migracije, zakoni, polarizacija; zatim etičke teme: obitelj i zaštita života u svim njegovim fazama; također, apel za slobodu savjesti i vjeroispovijesti (uključujući ispovjednu tajnu), brigu za siromašne. Na kraju je uputio poruka Španjolskoj, Europi i svijetu: „Svako istinski pravedno društvo utemeljeno je na priznavanju neotuđivoga dostojanstva ljudske osobe“.

Papa Lav XIV. prvi je papa koji je govorio u Kongresu zastupnika. Prisutno je bilo petsto zastupnika i senatora koji su uz dugotrajni pljesak pozdravili Papin ulazak u dvoranu. U govoru na španjolskom jeziku odmah je pojasnio da se Kongresu predstavlja kao rimski biskup i pastir Katoličke Crkve kako bi Španjolskoj ponudio gestu blizine, u okviru međusobne suradnje, i riječ ponuđenu u službi ljudske osobe. I to uvijek – istaknuo je – poštujući specifičnu misiju institucija i legitimnu odgovornost onih kojima je dan mandat za donošenje zakona.

Nasljeđe Španjolske u međunarodnoj svijesti

Upravo se zakonodavna aktivnost – primijetio je Papa – u konačnici suočava s ključnim pitanjem: „Koja koncepcija ljudske osobe nadahnjuje zakone i kakvo društvo grade ti zakoni?“ Nakon tog pitanja uslijedio je dug i bogat pregled povijesti i baštine Španjolske, zemlje u kojoj se vjera isprepliće s razumom, umjetnost s pravom, tradicija s mišlju. To je baština koja je oblikovala poseban način življenja slobode, prakticiranja pravednosti i uređenja zajedničkoga života – napomenuo je Papa ističući da svako ljudsko biće mora biti priznato kao subjekt prava i dužnosti. Stoga je potaknuo:

„Neka dostojanstvo, pravednost i opće dobro budu mjera društvenih odnosa, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.“

Mir, moralni zahtjev. Rat, bolan poraz

Miru, koji nije samo politička težnja nego istinski moralni zahtjev u doba nasilja i polarizacije, papa Lav XIV. je posvetio veći dio svojega govora. Mir – rekao je obraćajući se španjolskim političarima – zahtijeva institucije u službi susreta, istine i pomirenja, građansko prijateljstvo i međusobno poštovanje čak i usred razlika. Na međunarodnoj razini, mir – prema Papinim riječima – zahtijeva diplomatsku hrabrost, etičku odgovornost i viziju budućnosti utemeljenu na poštovanju identiteta svakog naroda i na obvezi država da svoje sporove rješavaju mirnim sredstvima koja nudi međunarodno pravo.

„Oružje može nametnuti privremenu tišinu, ali neće nikada moći izgraditi istinski i trajan mir“, naglasio je Papa.

Razvoj tehnologija i umjetne inteligencije

Papa, naime, smatra zabrinjavajućim to što se u raznim dijelovima svijeta i u Europi ponovno naoružavanje pojavljuje kao „gotovo neizbježan odgovor“ na krhkost stanja na međunarodnoj sceni. Prava sigurnost, naprotiv, proizlazi iz pravednosti, strpljivoga dijaloga, poštovanja međunarodnoga prava i politike sposobne staviti život naroda ispred interesa koji profitiraju od rata – istaknuo je te upozorio – I razvoj novih tehnologija i umjetne inteligencije u vojnoj sferi također zahtijeva strogu etičku budnost, kako odluke o životu i smrti ne bi nikada bile prepuštene automatskim sustavima ili uklonjene iz moralne odgovornosti ljudske osobe.

Zaštita ljudskog života, cilj civilizacije

Papa je stoga istaknuo kulturu uzajamnosti, podsjećajući da politički pluralizam ne bi trebao degenerirati u trajno diskreditiranje protivnika te da u zrelom suživotu čak i sukob može postati korak prema miru. Opasnost je – napomenuo je Papa – druga vrsta kulture: „kultura odbacivanja“, izraz koji je skovao papa Franjo kako bi upozorio na glavnu prijetnju društvenom suživotu. Papa Lav je tako istaknuo temu života, temeljne vrijednosti za budućnost društava te upitao:

„Može li se smatrati potpuno pravednom zajednica koja zanemaruje nerođeno dijete, starije osobe, bolesne, one koji pate u tišini ili one koji u potpunosti ovise o brizi drugih? Zaštita ljudskog života nije pitanje posebnog interesa ili vjeroispovijesti: ona je cilj civilizacije“.

Svaki ljudski život mora biti priznat i zaštićen od začeća do njegova prirodnog kraja, u svakoj okolnosti njegovog postojanja – rekao je Papa. Kada se ta sigurnost zasjeni, najranjiviji su prve žrtve, a zakon gubi svoje najdublje značenje: služiti i štititi svaku osobu – istaknuo je te dodao:

„Moralna veličina nacije očituje se, prije svega, u njezinoj sposobnosti da prati, štiti i voli živote obilježene najvećom krhkošću.“

Vrijednost obitelji

U tom posebnom kontekstu osobitu važnost ima obitelj, prirodni temelj zajednice i škola čovječnosti, u kojoj se uči elementarna gramatika zajedničkoga života. Kada se obitelj podupire, jača također duhovna i društvena stabilnost naroda – istaknuo je Papa, te potaknuo na suradnju s obrazovnim ustanovama koje su pozvane poštovati primarno i neotuđivo pravo roditelja da odaberu vrstu obrazovanja i odgoja koju će pružiti svojoj djeci, u skladu s njihovim vlastitim moralnim, kulturnim i vjerskim uvjerenjima.

Konkretni odgovori na dramu migracija

Iz perspektive ljudskoga dostojanstva, papa Lav se osvrnuo na pitanje migracija, drame koja danas izaziva savjest naroda i etičke temelje međunarodnoga poretka. Brojni muškarci, žene i djeca prisiljeni su, često zbog dramatičnih okolnosti, napustiti svoje zajednice i ostaviti iza sebe voljene osobe, povijest i veze – napomenuo je Papa. Ta stvarnost nadilazi svako isključivo demografsko ili gospodarsko tumačenje: ona je iznimno moralno i pravno pitanje – dodao je te istaknuo:

„Kada je osoba diskriminirana zbog svojega nacionalnog, etničkog, vjerskog ili jezičnog podrijetla, ili zbog gospodarskoga ili društvenog statusa, teško se krši univerzalno načelo jednakoga dostojanstva svih ljudskih bića.“

Zaštita, prihvat, integracija

Stanje migranata i izbjeglica stoga zahtijeva odgovor koji se bavi uzrocima koji ih prisiljavaju na odlazak i koji nadilazi jednostavno upravljanje tokovima. To znači da je potrebno ponuditi sigurne i legalne rute, poštovanja vrijedan prihvat i stvarne mogućnosti za integraciju. Istodobno je potrebno – prema Papinim riječima – promicati pravo na ostanak u vlastitoj zemlji, radeći na tomu da nitko ne treba napustiti vlastiti dom zbog nedostatka mira, sigurnosti ili dostojnih životnih uvjeta, ili zbog gospodarskih nejednakosti i posljedica klimatske krize.

Papa Lav XIV. nije propustio upozoriti na sve opasnije rute na kojima ljudi postaju žrtve trgovaca ljudima i krijumčara koji iskorištavaju njihov očaj. Potrebno je ojačati prevenciju, spašavanje i pomoć žrtvama – kazao je – posebno u okviru regionalne i multilateralne suradnje. Ali nijedna nacija ne može se sama suočiti s izazovom tih razmjera; potreban je koordiniran, solidaran i učinkovit odgovor, sposoban osigurati zaštitu, prihvat i stvarne mogućnosti za integraciju onih koji emigriraju – istaknuo je Papa.

„Razoružati jezik“

Pomirenje je druga smjernica koju je rimski biskup istaknuo španjolskim zastupnicima. Pomirenje kao protuteža ogorčenosti, ravnodušnosti i mržnji; ono se postiže također jezikom. Riječi mogu otvoriti putove ili ih zatvoriti; mogu rasvijetliti stvarnost ili ju iskriviti do te mjere da susret učine nemogućim – primijetio je papa Lav XIV., podsjećajući na posebnu obvezu „razoružanja jezika“. Odlučnost ne zahtijeva prezir; neslaganje ne podrazumijeva poniženje – napomenuo je Papa.

Pravna zaštita slobode savjesti i vjeroispovijesti

Iz toga istog poštovanja proizlazi i dužnost jamčenja slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, temeljnoga prava koje štiti najintimniju sferu ljudi. Sveti je Otac potaknuo na poštovanje i pravnu zaštitu vjerske dimenzije te podsjetio da svako istinski slobodno društvo zahtijeva i pravedno razgraničenje javne vlasti, kako se sloboda pojedinaca, zajednica i udruga ne bi nezasluženo ograničavala.

„Vjera se ne želi nametnuti kroz povlastice ili prisilu; međutim, ne može se ušutkati kao da je nebitna za javni život“, pojasnio je.

U tom kontekstu, sakramentalni pečat ispovijedi ima posebnu važnost za Katoličku Crkvu – objasnio je Papa. Zakonska zaštita stoga znači očuvanje svetog prostora unutarnje slobode u kojemu vjernik može otvoriti svoju dušu Bogu bez straha od vanjskoga pritiska, što priznaju i međunarodni propisi.

Briga o siromašnima

Na kraju je Petrov nasljednik ponovno istaknuo da siromašni u potpunosti pripadaju zajednici, da stranac treba biti prihvaćen u skladu s njegovim dostojanstvom i da se ljudski život nikada ne može tretirati kao roba.

„Zakon ne postiže svoju istinsku veličinu samo formalnim odobrenjem; postiže je kada, osim što je valjan po formi, može stajati pred dostojanstvom osobe i proći taj test bez srama“, naglasio je.

Sjećanje na korijene, hrabrost za budućnost

Podsjećajući na moto apostolskog putovanja, Papa je potaknuo španjolske političare da podignu pogled, ne da bi se udaljili od stvarnosti, nego da bi se sjetili kako se svaka odluka javnih vlasti tiče stvarnih ljudi, posebno onih koji imaju manje snage da se njihovi glasovi čuju. Na kraju je poželio da taj plemeniti narod nikada ne izgubi sjećanje na svoje korijene ni hrabrost da gleda u budućnost. (kta)