Prof. dr. sc. Zoran Tomić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru


Mostar,  sri, 05. lis. 2016.

Uoči početka nove akademske godine razgovarali smo s dekanom i redovitim profesorom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoranom Tomićem koji je za naš tjednik progovorio o brojnim visokoškolskim temama

Prof. dr. sc. Zoran Tomić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Redoviti profesor na Sveučilištu u Mostaru i dekan Filozofskog fakulteta dr. sc. Zoran Tomić rođen je 1966. u Ljubuškom. Magistrirao je 2002. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a doktorirao 2004. na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Stručno je usavršavan kroz programe edukacije u SAD-u (1995., program USAID-a), Njemačkoj (1996., program CSU-a) i Velikoj Britaniji (1999., program USAID-a).
Bio je docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (od 2006.), a potom je 2009. uslijedio izbor za izvanrednog te 2014. za redovitog profesora na Sveučilištu u Mostaru. Bavi se proučavanjem odnosa s javnošću i političkom komunikacijom, a predaje na kolegijima: odnosi s javnošću, političko komuniciranje, tehnike odnosa s javnošću, krizno komuniciranje, korporativno komuniciranje, pravni aspekti masovne komunikacije.
Voditelj je poslijediplomskog specijalističkog studija odnosi s javnošću, a od 2009. do 2013. bio je pomoćnik rektora Sveučilišta u Mostaru i prodekan za znanost na Filozofskom fakultetu. Autor i koautor je više knjiga i udžbenika te brojnih znanstvenih i stručnih radova s područja odnosa s javnošću, političkih kampanja i komunikacije, te prava medija. Uz to aktivan je u znanstvenoj zajednici – sudjelovao je i izlagao na 30 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, a za svoj rad dobio je niz priznanja. 

Poštovani prof. Tomiću, s kojim se sve izazovima na početku nove akademske godine susreću studenti i njihovi profesori? Kakva su u tome vremenu Vaša očekivanja?
 
Kao fakultet svake godine se susrećemo s trima ključnim izazovima. Prvi je akademski izazov, zatim organizacijski i na kraju financijski. Izazovi su tim veći što želimo svake godine biti bolji i učinkovitiji. Filozofski fakultet ne zanima status quo. Moramo ići ukorak s vremenom i promjenama. S druge strane, studenti imaju svoja očekivanja, svoje poteškoće pa i svoje nade. Neke dijele s nama na fakultetu, a neke su individualne.
 
Koliko studenata studira na Filozofskom fakultetu? Koji su studijski smjerovi studentima najprivlačniji, a za koje vlada najmanje zanimanje?
 
Filozofski fakultet danas ima više od 3 000 studenata koji studiraju na 17 studija. Izvodi se više od 700 kolegija, a na fakultetu surađuje 258 nastavnika i suradnika. Kada je riječ o atraktivnim studijskim programima, onda bih izdvojio Studij logopedije, zatim Studij engleskog jezika i književnosti, Studij informacijskih znanosti, Studij psihologije, Studij odnosa s javnošću i dr. Najmanje zanimanje vlada za Studij latinskog jezika, Studij povijesti umjetnosti, Studij arheologije i još nekima.
 
Poznata je činjenica da ne diplomiraju svi upisani studenti. Koliko na to utječu okolnosti u kojima mladi žive, a koliko njihov osobni odnos prema obrazovanju?
 
Visoko obrazovanje prolazi kroz tranzicijske procese. S jedne strane suočeno je s brojnim reformama u okviru Bolonjskog procesa. S druge strane suočeno je s tržišnom konkurencijom i jakom privatnom inicijativom. Tu su izazovi izvrsnosti, financijski izazovi, bolje reći problemi, te loš odnos „države“, pa što god značio taj pojam „država“. Imajući u vidi samo ovih nekoliko problema, vidljivo je kako visokom obrazovanju ne cvatu ruže.
Bosna i Hercegovina nalazi se i u demografskoj krizi. Svake je godine manje učenika u osnovnim i srednjim školama pa samim time i na fakultetima. To upućuje na „borbu“ za studente. Fakulteti su primorani upisivati i one studente koji objektivno svojim zalaganjem kroz osnovno i srednje obrazovanje to ne zaslužuju. U takvim uvjetima slijedi drugi oblik „borbe“ za kvalitetu studiranja, za stjecanje konkurentna znanja, a sve to s određenim brojem studenata koji nisu na očekivanoj razini.
 
Već ste tri godine na čelu Filozofskog fakulteta. Možete li se kroz obrazovne, organizacijske i druge za rad značajne činjenice osvrnuti na to razdoblje?
 
Iza nas su tri godine izazova i promjena. Težili smo jakom akademskom standardiziranju programa i jačem povezivanju s referentnim fakultetima. Organizacijski smo se dizali svakim danom na višu razinu. Financijske poteškoće nastojimo nadomjestiti raznim projektima. Izazovi su nam i međunarodna suradnja i razmjena studenata i nastavnika. Filozofski fakultet ima naglašen cilj okretanja prema društvenoj zajednici. Samo ove godine na Filozofskom fakultetu je održano više od 60 različitih akademskih i društvenih događanja. Tu smo lideri. Sve je ovo ipak u drugom redu u odnosu na studente koji su nam najvažniji. Oslobodili smo studente invalide plaćanja studija. Pomažemo studentima lošeg imovinskog stanja. Niti jedan propis koji se tiče režima studiranja i studenskih pitanja nismo donijeli bez dogovora sa Studenskim zborom. Taj je dijalog snažan i na obostrano zadovoljstvo.
 
U novije je vrijeme Filozofski fakultet uveo studije koji su pružili nove obrazovne mogućnosti. Kakav je odjek tih novosti među studentima i koliko one mogu pomoći razvoju društva?
 
Studij logopedije je strateški naš studij i silno važan za naše društvo. To je novi studij. Značajan interes vlada i za nove studije talijanskog i ruskog jezika uz tradicionalno dobre programe engleskog i njemačkog jezika. Interes za psihologiju je konstantan. Studenti danas vrlo dobro znaju što su tržišni programi. Recimo, mi upišemo dvostruko više studenata na Studij ruskog nego na Studij hrvatskoga jezika.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarala: Lidija Pavlović-Grgić

Katolički tjednik

Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Prenosimo u cijelosti govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog 17. studenoga na u dvorani „Aula Magna“ Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

"Uvjeren sam da su ova imenovanja dar Duha Svetoga, plod molitve Crkve i Božjega slušanja potreba njegova naroda. Bog zna bolje od nas gdje i kada nam je potreban novi glas, nova ruka, novo srce."

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

U sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu objavljena su imenovanja preč. Marka Kovača i preč. Vlade Razuma pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Sveti Otac Lav XIV. imenovao je pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije prečasnog Marka Kovača, biskupskog vikara i kancelara Nadbiskupskog duhovnog stola, i prečasnog Vladu Razuma, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu