Nuncij u Njemačkoj zaustavio reformu župa u Speyeru sve dok je Biskupija bez biskupa

Apostolski nuncij u Njemačkoj Hubertus van Megen naložio je Biskupiji Speyer da obustavi reformu svoje župne strukture dok je biskupska stolica upražnjena. Plan, koji se pripremao više od dvije godine, predviđao je smanjenje broja župa u Biskupiji sa 70 na 9. Sama Biskupija objavila je to u srijedu, 11. studenoga, uz izjavu dijecezanskoga upravitelja Markusa Magina koji je naveo da, iako prihvaća odluku, osjeća „razočaranje“ sadržajem pisma.

Biskupija je bez biskupa od kolovoza kada je iz zdravstvenih razloga prihvaćena ostavka Karl-Heinza Wiesemanna, jednoga od njemačkih prelata koji je podržavao nekoliko reformi predloženih u okviru Sinodskoga puta. Od tada Biskupiju vodi Markus Magin, bivši generalni vikar, u svojstvu dijecezanskoga upravitelja. Njegova je namjera bila nastaviti s pripremom reforme tijekom razdoblja upražnjene biskupske stolice prepuštajući pritom donošenje temeljnih odluka budućemu biskupu. Rim je, međutim, zauzeo drukčije stajalište.

Prema priopćenju Biskupije, nuncij u svome pismu navodi „kanonski utemeljene dvojbe“. Kanon 428. Zakonika kanonskoga prava propisuje da se za vrijeme upražnjene biskupske stolice ne smiju provoditi nikakve promjene: „sede vacante, nihil innovetur“. Van Megen upozorava da bi nastavak toga procesa mogao stvoriti očekivanja i ograničiti slobodu budućega biskupa u donošenju vlastitih odluka. Također ističe da su osnivanje, ukidanje ili znatna izmjena župa isključiva ovlast dijecezanskoga biskupa, te da tijekom razdoblja upražnjene biskupske stolice prezbitersko vijeće i dijecezansko pastoralno vijeće prestaju s radom i ne mogu donositi nikakve obvezujuće odluke.

Odgovor iz Speyera predstavlja prihvaćanje odluke, uz istovremeni službeni prigovor. „Poštovat ćemo i provesti odluku. Ipak, razočaran sam sadržajem pisma“, objašnjava Magin. Upravitelj, Biskupijski upravni odbor i skupina koja vodi reformu strahuju od „ozbiljnih posljedica za budućnost Biskupije“ napominjući da bi reorganizacija župa koju smatraju žurnom mogla kasniti godinama. Magin ističe da su njegovi postupci tijekom razdoblja upražnjene biskupske stolice bili u skladu s kanonskim pravom jer su bitne ili pravno obvezujuće odluke ostale izričito pridržane za budućega biskupa; nadalje tvrdi kako je potpuna obustava neprikladna, s obzirom na već postignute dogovore.

Upravitelj ide i korak dalje i kritizira Nuncijaturu zbog načina na koji je odluka donesena. Teško mu je shvatiti zašto nisu konzultirane odgovorne osobe unutar Biskupije – što je postupak za koji smatra da je u suprotnosti s načelom sinodnosti koje zagovara Biskupska sinoda. Izražava žaljenje što se sinodski proces, pokrenut prije više od dvije godine, sada prekida, te strahuje da bi to moglo obeshrabriti sudionike, ostavljajući novomu biskupu težak zadatak ponovne izgradnje izgubljenoga povjerenja.

Reforma je započela u jesen 2024. nacrtom pod naslovom „Budite blagoslov“ na koji je, prema navodima Biskupije, pristiglo više od 3500 doprinosa. Pet radnih skupina doradilo je prijedlog, a krajem listopada 2025. predstavljeni su početni rezultati: plan spajanja postojećih sedamdeset župa u devet velikih župnih jedinica. U lipnju je Biskupijska skupština jednoglasno odobrila smjernice. Magin naglašava kako temeljni razlozi za promjenu i dalje postoje: smanjenje broja katolika, manjak financijskih sredstava i župe koje su ostale bez stalnoga svećenika. Biskupija u jugozapadnoj Njemačkoj broji približno 423 000 katolika.

Ova odluka dolazi u trenutku kada njemačka Crkva nastoji uskladiti svoje sinodske strukture s Rimom. Rim podsjeća Biskupiju Speyer da se ona ne može reformirati u odsutnosti biskupa: odluka o njezinim župama ovisi o biskupu koji tek treba doći.

(kta)