Održana tribina „Crkva s licem Evanđelja - sveti Franjo kao izazov našem vremenu“

U franjevačkom samostanu na Kaptolu u petak, 13. studenoga, održana je tribina „Crkva s licem Evanđelja - sveti Franjo kao izazov našem vremenu“. Ovim su organizatori Provincijalat Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i Hrvatsko društvo katoličkih novinara željeli dati još jedan doprinos obilježavanja 800. obljetnice smrti sv. Franje. K tomu potrebno je naglasiti i još jednu znakovitost vezano za mjesto i vrijeme tribine. Naime, tribina je održana na uočnicu 12. obljetnice smrti fra Mirka Mataušića koji je djelovao u kaptolskom samostanu za koji su vezani i počeci HDKN-a kojeg je fra Mirko utemeljio 1991. godine.

Okupljenima je riječ dobrodošlice izrekao gvardijan samostana fra Tomislav Faletar koji je naglasio kako su franjevci čuvari starih vrednota i vrijednosti i dragocjenosti, te tako temelje bogatstva i mudrosti od prije nastoje odgovoriti izazovima našeg vremena. U tom vidu je i održavanje ove tribine i kao znak otvaranja novoobnovljenog samostana.

Suzana Peran, predsjednica Hrvatskog društva katoličkih novinara pozdravljajući, ujedno i kao jedna od prvih suradnica fra Mirka Mataušićem kratko podsjetila na njegov rad, s posebnim naglaskom na područje komunikologije. U tom je vidu podsjetila, kako je fra Mirko po povratku sa studija u Njemačkoj i Austriji bio prvi doktor komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj 80-tih godina prošloga stoljeća. Kako je često isticao, ono što je naučio u Europi nastojao je prenijeti novim generacijama tako stvarajući prostor za javno djelovanje katoličkih medija. Naglasila je, kako je okupljao katoličke novinare kroz duhovne obnove, ali i profesionalno kroz različite radionice. U vrijeme Domovinskog rata inicirao je Kršćansku informativnu službu kako bi informacije došle do drugih kršćanskih agencija i medija u svijetu. Potom je nastala IKA, a bio je i pokretač HKR-a. Peran je istaknula, kako se zalagao i za obrazovanje mladih, pa je pokrenuo stipendije za mlade katoličke novinare, te poticao njihovo uključenje u redakcije katoličkih medija. Prema riječima Suzane Peran, fra Mataušić je djelovao i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a na Hrvatskim studijima je utemeljio prvi studij komunikologije u Hrvatskoj. Njegovao je franjevačke vrijednosti što se osobito očitovalo u otvorenosti prema ljudima. Na kraju je istaknula, kako je o fra Mirku dosta napisano, no valja i dalje istraživati njegov rad.

Katica Knezović moderatorica večeri je podsjetila kako je fra Mirko uz aktivno djelovanje na području informiranja obavljao i važne službe u svojoj provinciji. Posebno je naglasila vrijeme Domovinskog rata, kada je bio provincijalni ministar. Uz njegovu povezanost s osnivanjem HKR-a, Knezović je rekla, kako je akt o osnivanju potpisan 27. prosinca 1996. godine, pa je i to važna obljetnica. Kako je i sama bila u prvoj skupini novinara koja se pojavila u eteru, prisjetila se i početaka dolaska u prostor tek napuštene vojne bolnice na Šalati, gdje je do preseljenja na Ksaver djelovao HKR. Naglasila je i kako je fra Mirko bio korektiv koji je poticao, a ne ubijao. To se osobito očitovalo u prihvaćanju raznih inicijativa mladih. Zao je usmjeriti u pravom smjeru i da se ostvari.

Središnji dio večeri bilo je izlaganje fra Ivice Jagodića, aktualnog provincijalnog ministra i novoizabranog predsjednika Hrvatske redovničke konferencije. Polazeći od pitanja „Kakvo lice Crkve ljudi danas susreću?“, fra Ivica istaknuo je da iskustvo Crkve za mnoge započinje konkretnim susretom sa svećenikom, redovnikom ili drugim njezinim predstavnikom. Način na koji su ljudi primljeni, saslušani i prihvaćeni oblikuje njihovo povjerenje u Crkvu. Zato se njezina vjerodostojnost očituje u povezanosti onoga što vjeruje, govori i živi. Kao primjer istinske obnove istaknut je sveti Franjo Asiški, čije je obraćenje započelo susretom s gubavcem, čovjekom odbačenim na rub društva. Taj je susret promijenio Franjin pogled na čovjeka i otvorio put njegovu novom životu. „Franjino obraćenje započinje promjenom pogleda, a sazrijeva u promjeni odnosa“, istaknuo je fra Ivica. Franjina duhovnost bratstva poziva na milosrđe, ali i na istinu i pravednost. Osobito u slučajevima povrijeđenoga povjerenja, nepravde ili zlouporabe odgovornosti, Crkva je pozvana slušati povrijeđene, štititi ranjive i pravedno postupati. „Ljubav prema Crkvi uključuje i odgovornost za njezinu istinitost“, naglasio je.

Poseban dio izlaganja fra Ivica Jagodić posvetio je odgovornosti za javnu riječ i ulozi katoličkih novinara. Pritom je istaknuo važnu razliku između slike i lica Crkve. Njezina se slika oblikuje u javnosti, putem medijskih izvještaja, izjava i društvenih mreža, dok se njezino stvarno lice očituje u svakodnevnom životu, odnosima, odlukama i služenju. „Slika Crkve u javnosti pronalazi svoju vjerodostojnost u stvarnome licu Crkve“, istaknuo je, postavljajući pritom izazovno pitanje: „Što se događa kada javna slika Crkve postane ljepša od njezina stvarnoga života?“ Naglasio je da odgovorno novinarstvo zahtijeva provjeravanje činjenica, razumijevanje konteksta, poštovanje ljudskoga dostojanstva i posebnu osjetljivost prema ranjivim osobama. No uloga katoličkih novinara nije samo prenošenje crkvenih vijesti i predstavljanje njezina djelovanja. „Odgovorno novinarstvo može pomagati Crkvi da jasnije vidi samu sebe“ posvijestio je, te dodao „profesionalno postavljeno pitanje može biti doprinos zajedništvu. Provjerena informacija može postati čin služenja istini. A dobronamjerna i argumentirana kritika može otvoriti prostor potrebnoj promjeni.“

Fra Ivica posebno je naglasio da ljubav prema Crkvi uključuje i hrabrost da se o njezinu životu govori istinito. Jednako tako, odgovornost za vjerodostojnu komunikaciju ne pripada samo novinarima nego i crkvenim poglavarima, koji trebaju biti otvoreni prema pitanjima, pravodobno iznositi provjerene činjenice i biti spremni objašnjavati svoje odluke. Govoreći iz iskustva provincijalnoga ministra, priznao je da i sam uči kako odgovorno govoriti o osjetljivim pitanjima, prihvaćati dobronamjerna upozorenja i objašnjavati odluke koje možda neće naići na razumijevanje. „Upravo zato u odgovornome novinarstvu prepoznajem dragocjenoga sugovornika Crkve“, istaknuo je, dodajući da novinarstvo može potaknuti crkvene poglavare na ozbiljnije promišljanje o vlastitom djelovanju i načinu komunikacije.

U izlaganju je posebno mjesto pripalo fra Mirku Mataušiću. Fra Ivica je citirao njegovu misao iz rada Vječno i prolazno u kršćanskom medijskom naviještanju: „Važne su osobe koje se njima služe. One stvaraju kvalitetu komunikacije.“ Upravo se u tome prepoznaje povezanost Franjine duhovnosti i fra Mirkova razumijevanja medija. Dok sveti Franjo poziva na gledanje čovjeka očima Evanđelja, fra Mirko podsjeća da kvaliteta komunikacije ovisi o savjesti, stručnosti i odgovornosti onih koji je ostvaruju. Njegova baština ostaje poticaj novim naraštajima katoličkih novinara, osobito u vremenu ubrzanoga širenja informacija, površnih prosudbi i društvenih podjela.

Zaključujući izlaganje, provincijal Jagodić podsjetio je da obnova Crkve započinje osobnim obraćenjem, odgovornošću za bližnje i vjerodostojnošću izgovorene riječi. „Lice Crkve koje će ljudi sutra susresti oblikujemo već danas“, poručio je, zaključivši: „Jer najljepše lice Crkve jest ono na kojemu čovjek može prepoznati lice Isusa Krista.“ (kta/m.b.)