Kardinal Ouellet brani Franjinu reformu postavljanja laika na čelo Rimske kurije

Kurijski kardinal Marc Ouellet (81) brani reformu koju su neki kardinali kritizirali za pontifikata pape Franje. U komentaru koji su objavili portal „Vatican News“ i vatikanske novine „Osservatore Romano“, Ouellet se zalaže za trajno postavljanje laika na vodeća mjesta u Rimskoj kuriji.

Na pitanje je li to odluka koja se mora povući ili korak naprijed za Crkvu, Ouellet brani ovaj aspekt reforme Rimske kurije za pape Franje. Primanje laika na položaje koji su stoljećima bili rezervirani za biskupe i kardinale naziva „hrabrom odlukom“.

U prvim danima novoga pontifikata neki su izrazili želju da se ponovno naglasi da bi Ured u Rimskoj kuriji trebao biti povezan s Dikasterijem za kler, objašnjava Ouellet. On tu želju opravdava argumentom da jačanje episkopata koje je želio Drugi vatikanski koncil (1962. – 1965.) ni na koji način ne znači da bi Dikasterij za kler sada bio „jedini izvor bilo kojega oblika vlasti u Crkvi“.

Dapače, zaređeni bi kler također trebao moći računati na ljude koji su zbog svojih duhovnih darova „bez ograničenja priznati u administrativnome aparatu Rimske kurije“. Budući da im nedostaje ređenje, ne mogu im se povjeriti nikakve sakramentalne zadaće u pravome smislu riječi. Međutim, ako su laici bili na čelu raznih vatikanskih vlasti i uprave države Vatikan uime pape, nedostatak ređenja ni na koji način ne umanjuje njihovu službu. U tim je slučajevima podređenost svećenika i biskupa laicima primjerena i ne može se osporiti, izjavio je kanadski kardinal. Teološki, Ouellet to objašnjava „karizmama“ preko kojih Duh Sveti djeluje i na laike. Međutim, kanonsko pravo iz 1983. godine zanemaruje riječ „karizma“, objasnio je. Stoga je potrebno ući u novi dijalog između teologa i kanonskih pravnika o ovome pitanju.

Ouellet je bio na čelu Dikasterija za biskupe od 2010. do 2023. godine. Njegov nasljednik bio je Robert Francis Prevost, sadašnji papa Lav XIV.

(kta)