Nadbiskup Ševčuk: Oprost i pomirenje za iscjeljenje sjećanja europskih naroda

I u kontekstu rata otkrivamo moć molitve. Danas je, više nego ikada, potreban oprost, dan i primljen, kako bi se iscijelilo povijesno sjećanje europskih naroda – istaknuo je u razgovoru za vatikanske medije poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve, Njegovo Blaženstvo Svjatoslav Ševčuk, na margini susreta s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, drugoga dana njegove misije u Ukrajini, te s apostolskim nuncijem u toj zemlji Visvaldasom Kulbokasom, izvijestio je Vatican News.

Posebni izaslanik pape Lava XIV. na proslavi 35. obljetnice ponovnoga otvaranja objekata Katoličke Crkve latinskoga obreda, koja će se održati u nedjelju 19. srpnja u svetištu Gospe Karmelske u Berdyčivu, stigao je u Kejiv u petak navečer, nakon zaustavljanja u crkvi svetoga Ivana Pavla II. u Rivneu, na pola puta između L'viva i glavnoga ukrajinskog grada.

Zajednička molitva

Moliti zajedno s posebnim izaslanicima Svetoga Oca znači moliti u krilu opće Crkve, to je kao da molimo sa samim Svetim Ocem. To je osjećaj da nas Otac miluje. Stoga je prisutnost kardinala Zuppija i nadbiskupa Gallaghera za nas vidljivi znak opće i katoličke Crkve koja nas podupire i moli za nas – rekao je poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve ističući važnost zajedničke molitve. Moliti zajedno znači pronaći prostor koji liječi rane – dodao je – molitva je balzam, iscjeljujuća milost Duha Svetoga koja prožima srce osobe koja pati.

Svjedočenje katoličke ljubavi

Osvrćući se na suradnju među raznim katoličkim zajednicama u pružanju pomoći stanovništvu koje pati, veliki nadbiskup kijevsko-halički napomenuo je kako se u ratnom kontekstu u Ukrajini svi suočavaju s istim tragedijama, istim pastoralnim i humanitarnim izazovima, i to ne samo među katolicima, nego i s pravoslavnom braćom, protestantima, Židovima i muslimanima, koji su dio Sveukrajinskoga vijeća Crkvi, koje upravo ovih dana slavi tridesetu obljetnicu djelovanja. Suradnja doslovno znači spašavanje života, a kršćanska ljubav katkada doista nadilazi konfesionalne ili obredne granice – primijetio je. Zajedno, katolici bizantskoga i latinskoga obreda - kako je govorio Ivan Pavao II. - znamo svjedočiti autentičnost katoličke ljubavi koja prihvaća, liječi, spašava i služi svima.

Humanitarna kriza

Na novinarovo pitanje koje su primarne potrebe stanovništva u vrijeme kada se bombardiranje i rat intenziviraju, nadbiskup Ševčuk je istaknuo kako prema podacima agencijā Ujedinjenih naroda, danas se u Ukrajini 5 milijuna ljudi suočava s humanitarnom krizom, a samo 2 milijuna može dobiti pomoć sredstvima koja osiguravaju te međunarodne organizacije. Ali – dodao je – kako mi je jednom rekao gradonačelnik Kijeva, od Crkve nam je više od odjeće, kruha i hrane potrebna riječ nade. Stoga je ovaj trenutak velike patnje za milijune Ukrajinaca trenutak nove evangelizacije, to je trenutak, „kairos“ velikog obraćenja: to je glad i žeđ za Bogom. Samo je Kristova Crkva sposobna zacijeliti te rane i odgovoriti, dati kruh života, euharistiju, Božju riječ onima koji su gladni i žedni Boga.

Pomirenje i oprost

Tijekom susreta s nadbiskupom Gallagherom razgovaralo se također o pomirenju i oprostu. Odgovarajući na pitanje novinara kako je moguće biti nositelji i promicatelji tih velikih darova u tako teškoj međunarodnoj situaciji, nadbiskup Ševčuk je prije svega podsjetio da se ovih mjeseci u Ukrajini obilježava 25. obljetnica povijesnoga posjeta Ivana Pavla II. toj zemlji. On se, kao sastavni dio svoje petrovske službe za Europu, vidio u službi pomirenja među narodima na kontinentu. Sâm je govorio da je njegova dužnost liječiti povijesno sjećanje europskih naroda, posebno kada je riječ o ranama koje su, nakon Drugoga svjetskog rata, još i danas vrlo duboke u našim srcima.

Tim se starim ranama sada dodaju i rane ovog bogohulnog rata koji proživljavamo u Ukrajini – primijetio je nadbiskup Ševčuk te istaknuo „lijek“ koji im je dao papa Wojtyła – Rekao nam je da je balzam za iscjeljivanje sjećanja oprost, onaj koji dajemo i onaj koji primamo. Svi smo grešnici, svi smo svjesni da smo povrijedili svojega bližnjega; susjedni narodi uvijek imaju negativno sjećanje na katkada bolnu prošlost. Ali ne smijemo biti robovi toga. To je prošlost koju ne možemo ponovno oblikovati. Ali oprostom možemo izgraditi bolju budućnost. Stoga je dar oprosta, danog i primljenog, lijek koji liječi povijesno sjećanje europskih naroda – istaknuo je veliki nadbiskup kijevsko-halički Svjatoslav Ševčuk. (kta)