Buenos Aiers: Slavljena misa zahvalnica povodom 50. obljetnice djelovanja misijskog sjedišta na Teharu

U Hrvatskom katoličkom centru i misijskom sjedištu sv. Nikole Tavelića u Buenos Airesu u Argentini slavljena je u nedjelju 3. svibnja 2026. misa zahvalnica u povodu 50. obljetnice djelovanja ovoga misijskog sjedišta na Teharu, objavljeno je na stranicama Franjevačke kustodije sv. Jeronima – Zadar.

Misno slavlje predvodio je generalni vizitator za Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda te Franjevačku kustodiju sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru fra Tomaž Hočevar. Uz njega su suslavili kustod Franjevačke kustodije sv. Jeronima fra Tomislav Šanko, generalni delegat za Argentinu fra Claudio Equiza, a posebno mjesto u slavlju imao je fra Josip Peranić, dugogodišnji misionar Kustodije sv. Jeronima koji u Argentini djeluje više od 40 godina, uz jedan kraći prekid.

U slavlju su sudjelovale i redovnice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka – s. Edita Lukić i s. Samuela Vilenica – koje u Buenos Airesu djeluju kao misionarke, kao i brojni vjernici koji se redovito okupljaju u tome centru. U propovijedi se fra Tomaž osvrnuo na nedjeljno evanđelje te istaknuo snagu zajedništva i istinskoga susreta s Gospodinom, iz kojega svaki drugi susret dobiva smisao i postaje poslanje. Otvorenoga srca, toplim riječima, ali i s realnim pogledom na sadašnje stanje misije u Buenos Airesu, preporučio je molitvi i pomoći vjernika sve svećenike koji su ovdje djelovali, a osobito fra Josipa Perenića.

Nakon popričesne molitve zahvalu je izrekao kustod fra Tomislav Šanko. „U ovom milosnom trenutku želim prije svega zahvaliti Gospodinu za dar ove zajednice i za sve ono što je kroz desetljeća učinio po našoj braći ovdje u Argentini. Naša prisutnost, započeta davne 1929., nije samo niz događaja ni povijest institucija, nego prije svega povijest susreta, odnosa i povjerenja. Franjevci su ovdje dolazili ne samo da dijele sakramente, nego da budu blizu narodu koji je tražio sigurnost, identitet i nadu. Bili su most između domovine i nove zemlje, između prošlosti i budućnosti, između čovjekove čežnje i Božje blizine“, istaknuo je fra Tomislav.

Na osobit način je zahvalio fra Josipu Peraniću, posljednjem misionaru Franjevačke provincije, sada kustodije, sv. Jeronima iz Zadra, koji već gotovo četrdeset godina, uz jedan kraći prekid, vjerno služi ovdje u Argentini. „Njegov život je tiho, ali snažno svjedočanstvo ustrajnosti, vjernosti i ljubavi prema narodu kojemu je poslan“, rekao je te istaknuo da jubilej koji se slavi „nije samo pogled unatrag, nego poziv da i danas živimo istu vjeru, isto povjerenje i isto bratstvo. Pozvani smo i danas biti znak Božje blizine, posebno onima koji traže smisao, pripadanje i nadu“.

Po završetku mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje, a potom zajednički objed i druženje u Hrvatskom centru Pico, u kojem djeca, mladi i odrasli uče hrvatski jezik i običaje te djeluju folklorni ansambli i hrvatska društva. 

Proslava 50. obljetnice djelovanja misijskog sjedišta na Teharu povezana je i s nedavnim izdanjem knjige fra Josipa Sopta koja je nedavno predstavljena u Dubrovniku, a ovom prigodom i u Teharu.

U misiji su djelovali članovi bivše Provincije: fra Leonard Rusković (od 1929. do smrti 1958.), prvi koji je došao i započeo ovu misiju, fra Blaž Štefanić (1938.–1976.), fra Rafael Capurso (1939.–1948.), fra Gabriel Arko (1939.–1995.), fra Jozo Tibljaš (1946.–1966.), fra Lino Pedišić (1946.–1989.), fra Stjepan Rade (1947.–1965.), fra Paško Andrić (1947.–1990.), fra Vlaho Margaretić (1947.–1995.), fra Bonifacije Perović (1947.–1968.), fra Živko Vidal Žic (1947.–1966. u Argentini), fra Urban Štefanić (od 1950., kasnije djeluje drugdje), fra Job Mikolić (1967.–1976.), fra Marijan Zlovečera (1968.–1985. u Argentini), fra Aleksandar Longin (od 1969.), fra Leopold Dujmović (od 1969.), fra Ilija Kozina (1977.–1998. u Argentini), fra Stjepan Gregov (†2012., dugogodišnje djelovanje), fra Berislav Ostojić (†2015.), fra Ivan Gavran (1994.–2003.), fra Jordan Ostojić (dugogodišnje djelovanje u Buenos Airesu), fra Matija Matošević (kratko djelovanje od 1977.) i fra Josip Peranić (od 1977. do danas). (kta)