Madrid: Mladi Španjolci ponovno otkrivaju svoj katolički identitet

Prema preliminarnim rezultatima „Informe Jóvenes Españoles 2026“, studije „Fundación SM“ koja se temelji na anketama iz 2025. godine, 45 % Španjolaca u dobi od 15 do 29 godina izjašnjavaju se kao katolici. To je značajno povećanje u odnosu na 31,6 % u 2020. godini – relativno povećanje od gotovo 50 % u samo pet godina. Brojke uključuju i praktične i nepraktične katolike. Cjeloviti izvještaj predstavljen je u Madridu krajem travnja, prenosi španjolsko izdanje ZENIT-a. Također je vrijedan pozornosti sve veći značaj koji mladi ljudi pridaju vjeri: 38,4 % kaže da je vjera „prilično“ ili „vrlo“ važna u njihovim životima. Ovo je najviša vrijednost od početka serije istraživanja i jasan uzlazni trend. 2016. godine iznosio je samo 16 %, 2020. godine 22 %.

Brojke su u suprotnosti s drugim anketama. Državni Centro de Investigaciones Sociológicas (CIS) otkrio je prošle godine da se samo oko 28 % mladih odraslih izjašnjava katolicima. Razlike mogu biti uzrokovane metodološkim čimbenicima: „Fundación SM“ (Obrazovno-istraživački institut Marijanskoga reda) ispituje osobe u dobi od 15 i više godina, dok državna istraživanja često ispituju samo osobe u dobi od 18 i više godina. Razlike u pitanju, uzorku i vremenu anketiranja također mogu igrati ulogu.

Članak ZENIT-a navodi nekoliko čimbenika koji bi mogli prinijeti ovomu trendu:

Demografski trendovi: Religiozne obitelji često imaju veći natalitet i dosljednije prenose svoju vjeru. Imigracija iz religioznijih regija također igra važnu ulogu.

Životne krize i potraga za smislom: Pandemija COVID-a, ekonomska neizvjesnost, nesigurna radna mjesta i otežan pristup stambenomu prostoru kod mnogih su mladih ljudi stvorili osjećaj nestabilnosti. U ovoj situaciji neki traže dublje značenje izvan materijalnoga bogatstva.

Novi oblici evangelizacije: Inicijative kao što su strukturirane kateheze, izleti mladih i iskustva u zajednici, postali su sve popularniji od 2020. godine. Oni naglašavaju osobno svjedočenje, zajednicu i emocionalnu duhovnost.

Digitalni mediji: Društvene mreže, podcasti i YouTube kanali čine religijski sadržaj dostupnim i često vode do stvarnih susreta. Umjesto da jačaju sekularizaciju, digitalne platforme paradoksalno služe kao most prema Crkvi.

Suprotnost sa suvremenošću: U svijetu kojim dominiraju ekrani, opipljivi elementi vjere (liturgija, sakramenti, hodočašća, zajednica) dobivaju novu privlačnost. Crkva također nudi mnogim mladim ljudima osjećaj pripadnosti i stabilnosti u vremenu krhkih odnosa.

No, „ZENIT“ upozorava na pretjerane zaključke. Nisu svi segmenti mladih podjednako zastupljeni, a jednostavno identificiranje kao katolik ne znači nužno i redovitu praksu. Europska vjerska povijest pokazuje da takvi trendovi nisu dugotrajni. Ipak, očita je složenija slika od narativa o nezaustavljivu padu koji je dominirao desetljećima. Ovi bi razvoji mogli biti značajni za Katoličku crkvu u Španjolskoj: oporavak se ne temelji na institucionalnoj inerciji, već na susretima, zajednici i autentičnu svjedočenju. On prikazuje generaciju koja, unatoč udaljenosti od tradicionalnih struktura, ostaje otvorena za pitanja o smislu, istini i pripadnosti.

(kta)