Katolici u apelu EU: Valja oporezivati profite iz uporabe fosilnih goriva i voditi globalnu tranziciju

U kontekstu neizvjesnosti i sukoba u kojima dolaze na vidjelo sve veći rizici ovisnosti o fosilnim gorivima, koalicija od više od 100 kršćanskih organizacija prvi je put zajednički uputila hitan apel institucijama Europske unije u svrhu zaustavljanja klimatskog kolapsa. Inicijativu pod nazivom „Europo, budi vjerna našem zajedničkom domu” među ostalima potpisuju Pokret Laudato Si’, Caritas Europa, Međunarodna suradnja za razvoj i solidarnost te Savez kršćanskih tijela međunarodne službe volontera, piše Vatican News.

Dok u globalnoj energetskoj krizi i sukobima ponovno izlazi na vidjelo ranjivost našeg kontinenta, tražimo od Europske unije da ostane vjerna svojim temeljnim vrijednostima u području ljudskog dostojanstva i ljudskih prava te da postavi hrabre ciljeve za zaštitu sadašnjosti i budućnosti. Tražimo pravedno klimatsko djelovanje koje štiti najranjivije danas i jamči prava budućih generacija, uključujući postupno ukidanje uporabe fosilnih goriva.

Tako započinje apel koji je više od 100 katoličkih organizacija iz 19 europskih zemalja prvi put zajedno uputilo u Bruxelles, povodom „Tjedna Laudato Si’“. Među potpisnicima inicijative jesu Pokret Laudato Si’, Caritas Europa, Međunarodna suradnja za razvoj i solidarnost (CIDSE), Talijanska katolička akcija i Savez kršćanskih tijela međunarodne službe volontera (FOCSIV), više isusovačkih provincija, Pax Christi International, European Christian Environmental Network te organizacije poput UISG i USG, koje predstavljaju više od 600 tisuća redovnika i redovnica.

Potaknute kršćanskim imperativom brige za stvoreni svijet i najranjivije, u potpunom skladu s nedavnim Manifestom Crkava globalnog Juga za pravednu tranziciju koja ide iznad fosilnih goriva, te ohrabrene pozivom pape Lava da se ne prepustimo ravnodušnosti ili rezignaciji, te vjerničke organizacije traže četiri hitne mjere: postupno ukidanje uporabe fosilnih goriva, porez na dodatne profite i ukidanje subvencija za uporabu fosilna goriva, kao i ulaganja u čistu energiju i energetsku učinkovitost, klimatsko financiranje te socijalnu pravdu u proračunu EU-a.

Od svog osnutka, prije gotovo 70 godina – stoji u tekstu – Europa je predvodila u zaštiti ljudskih prava. Od 1970-ih otvorila je put u djelovanju za klimu i okoliš, među ostalim kroz Protokol iz Kyota i Pariški sporazum. Pokazala je da je promjena vođena težnjom za općim dobrom ne samo moguća, nego i nužna: postupno ukidajući uporabu ugljena, dajući kazne onima koji onečišćuju okoliš te uspostavljajući nove ambiciozne regulatorne okvire poput Europskog zelenog plana.

Unatoč brojnim globalnim krizama s kojima se suočavamo, to ne smije zasjeniti hitnu potrebu za zaustavljanjem klimatskog kolapsa kroz nastavak zalaganja za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Europa se nalazi pred ključnim izborom: voditi postupno ukidanje fosilnih goriva ili stati uz kompanije koje najviše zagađuju, odgovorne za polovicu globalnih emisija ugljika.

Katolici iz tih 100 organizacija, pokreta i zajednica izražavaju snažnu zabrinutost zbog toga što EU trenutačno okreće leđa vlastitom zakonodavstvu i svojoj ulozi globalnog vođe u klimatskoj politici. Dižemo glas protiv nepravde – stoji stoga u tekstu apela - i izražavamo solidarnost s onima koji bježe od nasilja i pate zbog učinaka klimatske krize, ekstraktivizma i sukoba potaknutih ovisnošću o uporabi fosilnih goriva. EU se mora prisjetiti vrijednosti i načela svojih osnivača: zaštite ljudskih prava i očuvanja mira. U tu svrhu ključno je odlučno djelovanje za ubrzanje tranzicije prema uporabi nefosilnih izvora energije.

Posljednjih su se godina vjerski vođe glavnih svjetskih religija ujedinili kako bi zatražili od međunarodne zajednice da hitno odgovori na klimatsku krizu i zaštiti zajednički dom. Briga o stvorenom svijetu osobito za kršćane nije nešto neobvezno, nego bitan dio kreposnog života (Laudato Si’, 217). Papa Lav XIV. je u svojoj poruci za COP30 postao glasnogovornik najranjivijih jer je istaknuo da za njih klimatske promjene nisu daleka prijetnja, a ignorirati te ljude znači nijekati našu zajedničku ljudskost. Zajednice ranjive zbog klimatskih promjena ne nalaze se samo na globalnom Jugu, nego i u Europi: to su starije osobe izložene riziku zbog ekstremnih vrućina, beskućnici, poljoprivrednici čije usjeve uništavaju suše, poplave te sve češće i snažnije oluje, zatim žene i djeca, osobe koje već imaju zdravstvene probleme, oni koji žive u energetskom siromaštvu te oni koji su najviše pogođeni krizom troškova života.

Nadahnuti imperativom brige za stvoreni svijet i u skladu s nedavnim Manifestom biskupa globalnoga Juga, mi, europske vjerske zajednice, zajedno sa svim ljudima dobre volje, pozivamo na konkretne akcije – pišu kršćanske organizacije te među hitnim potrebama navode prekid istraživanja fosilnih goriva i brzo postupno ukidanje vađenja ugljena, nafte i plina. Osim toga, hitno je potrebno razviti europski plan za postupno ukidanje proizvodnje, uvoza i potrošnje fosilnih goriva, u skladu sa znanstvenim i pravednim načelima. (kta)