Zaključen 31. međunarodni teološki simpozij splitskoga KBF-a

Međunarodni teološki simpozij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 31. u nizu, o temi „Od Niceje do II. vatikanskog: vjera, vjeroispovijesti i vjerodostojnost Crkve“, koji je započeo 16. listopada, zaključen je u petak 17. listopada, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije, prenijela je IKA.

Prvo izlaganje drugoga dana održao je doc. dr. sc. Ljubo Zadrić pod naslovom „Saopćiti Nesaopćivog. Domet i ograničenje saborskih izričaja vjere“. U njemu je bilo otvoreno pitanje koliko jezik crkvenih definicija može dohvatiti otajstvo vjere i gdje počinju granice ljudskog govora o Bogu. Vlč. Zadrić pokazao je kako saborske formule, premda nepromjenjive u svojoj istinitosnoj vrijednosti, istodobno ostaju uvijek nanovo poziv na tumačenje i stvarno življenje vjere.

Zatim je temu „Od čina vjere do (u)činjenja vjere – djelotvornost vjere u hrvatskom društvu nakon II. vatikanskog sabora“ izlagao dr. sc. Darko Rapić. Predavanje je predstavilo tranziciju od vjere kao intelektualnog pristanka na istinu prema vjeri kao djelatnom obliku života, posebno u kontekstu hrvatske povijesti druge polovice 20. stoljeća. Predavač je prikazao kako se vjera očitovala kroz očuvanje identiteta u razdoblju komunizma, karitativno djelovanje tijekom Domovinskog rata te pastoralne pokušaje odgovora na nove izazove sekularizacije.

Treće izlaganje pod naslovom „Vjera djeteta: naravni dar i nadnaravna milost. Koja je moralna odgovornost roditelja?“ održala je dr. sc. Branka Gabrić. U izlaganju je bio razmotren odnos naravne sposobnosti povjerenja djeteta i nadnaravne dimenzije vjere koja se prima kao milost. Istaknuto je da obitelj nije samo mjesto emocionalne brige nego i prostor prve teologije, u kojem se od roditelja traži odgovorno posredovanje slike Boga koja odgaja za slobodu vjere.

Doc. dr. sc. Miljenka Grgić govorila je o temi „Kćer i/ili Mudrost, Sin i/ili Logos? Biblijski analoški govor kao alternativa tradicionalnim definicijama transcendencije“. Predavanje je ponudilo povratak starozavjetnom govoru o Mudrosti kao ključu za razumijevanje nicejskih kristoloških formula te je pokazalo kako analogijski govor nije nedostatak, nego teološka snaga koja čuva otajstvo od redukcije na pojmovne sheme.

U nastavku je izlagao mr. sc. Ivo Bezina o temi „Dogma i iskustvo vjere: patristički model sinteze kao teološki odgovor na suvremene izazove“. Predavanje je podsjetilo na činjenicu da su definicije vjere u prvim stoljećima Crkve niknule iz iskustva liturgije, zajedništva i mučeništva te da istina vjere nije samo formulirana nego i kušana. Istaknuto je da se vjerodostojnost crkvenog nauka i danas mjeri sposobnošću vjernika da dogmu pretvore u životnu praksu.

Program je zaključen raspravom nakon koje se okupljenima obratio v. d. prodekana za znanost Doc. dr. sc. Domagoj Volarević koji je zahvalio Bogu, predavačima, sudionicima i organizatorima. Rekao je da se na simpoziju toliko isticana vjerodostojnost vjere ne gradi jednim skupom predavanja, nego svakodnevnim životom hranjenim sakramentima i promišljanjem. Poželio je da izrečene riječi donesu stvarne plodove u svakodnevici te potaknuo na hrabro, odgovorno i radosno svjedočenje vjere. Podsjetio je i na jubilej kao trajni poziv otvaranju milosti u svakoj, a ne samo ovoj, godini. U konačnici je doc. dr. sc. Volarević pozvao na otvoren dijalog bez straha. (kta/ika)