Susret predstavnika europskih biskupskih konferencija o katoličko-muslimanskom dijalogu

Sekcija za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) organizirala je u Augsburgu, od 26. do 28. studenoga, susret predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog, na temu „Nostra aetate 60 godina poslije: Perspektive dijaloga između katolika i muslimana“, izvijestila je IKA.

Skup je održan u Kući sv. Ulricha, Konferencijskom centru Augsburške biskupije. Susret je otvorio domaći biskup Bertram Maier, predsjednik Potkomisije Njemačke biskupske konferencije za međureligijski dijalog. Istaknuo je važnost 60. obljetnice Deklaracije Drugoga vatikanskog sabora o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate te znakovitost činjenice da se susret održava u Augsburgu, „gradu mira“, gdje je nastala znamenita luteranska ispovijest vjere Confessio Augustana.

Potom je irski biskup Brendan Leahy, predsjednik Sekcije za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća europskih biskupskih konferencija, iznio povod i svrhu susreta, naglasivši kako je Nostra aetate i danas dragocjen orijentir za napore Katoličke Crkve u dijalogu s muslimanima.

Slijedilo je izlaganje pod naslovom „Nostra aetate 60 godina poslije“, koje je održao posebni uzvanik kardinal Michael Louis Fitzgerald, predsjednik emeritus Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Govorio je o vlastitom sudjelovanju u pripremi dokumenta, približivši sudionicima njegove ključne sadržaje, povijesne okolnosti izrade te razloge zbog kojih se u tekstu ne spominju prorok Muhamed i Časni Kur’an.

Kardinal Fitzgerald dotaknuo se i suvremenoga stanja katoličko-muslimanskoga dijaloga, poteškoća koje ga prate i novih mogućnosti, istaknuvši pritom važnost Deklaracije o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, koju su u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i Ahmad Al-Tayyib, veliki imam kairskog Al-Azhara. Izlaganje je potaknulo živu plenarnu raspravu tijekom prvoga dana susreta, koja je znatno pridonijela radu i razmjeni iskustava sljedećega dana.

Drugoga dana susreta izlaganje o novom dokumentu Njemačke biskupske konferencije „Odnos između kršćana i muslimana u Njemačkoj“, pod naslovom „Katolička teologija s obzirom na Islam“, održao je prof. Tobias Specker, profesor filozofije i teologije na Sankt Georgen-u u Frankfurtu. Strukturu dokumenta predstavio je Alexander Kalbarczyk, direktor Potkomisije za međureligijski dijalog Njemačke biskupske konferencije.

Zapaženo izlaganje održala je i Lejla Demiri, znanstvenica podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, profesorica na Katedri islamskog naučavanja Centra islamske teologije Sveučilišta u Tübingenu te honorarna profesorica na Sveučilištu St. Andrews. Predstavila je svoja istraživanja i pristupe islamskoj teologiji.

Veliku pozornost sudionika privukla je tema „Međureligijski dijalog i mladi“, koju su na interaktivan način, uključivši sve sudionike, predstavili članovi Fundacije Eugen Biser — predstavnici Katoličke Crkve, Islama i Židovstva. Njihov je doprinos upotpunio brat Luc iz zajednice Taizé, prikazavši iskustvo rada s islamskim vjernicima.

Plenarna rasprava drugoga dana donijela je mnoge prikaze pozitivnih inicijativa, otvorila važna pitanja te iznijela brojne perspektive i ideje za nove dijaloške projekte. Posebnu su vrijednost imali prikazi delegata iz pojedinih europskih zemalja o stanju dijaloga u njihovim sredinama.

Među izlagateljima bio je i biskup Škvorčević koji je govorio o odnosima katolika i muslimana u Hrvatskoj. Izložio je temeljne informacije o Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj i njezinoj više od stotinu godina dugoj integriranosti u hrvatsko društvo. Istaknuo je i ugovor između Republike Hrvatske i Islamske zajednice, koji se u europskom kontekstu često navodi kao primjer dobre prakse. Govorio je o razinama suradnje između HBK-a i Islamske zajednice te o pozitivnim iskustvima, osobito o Međunarodnoj konferenciji „Ljudsko bratstvo – temelj mira i sigurnosti u svijetu“, održanoj 4. i 5. veljače 2020., koju su organizirali Liga muslimanskog svijeta i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, u suradnji s HBK-a i pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Konferencija je okupila brojne državne dužnosnike, crkvene predstavnike i međunarodne goste.

O odnosima muslimana i katolika u Bosni i Hercegovini govorio je Franjo Topić, predstavnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Duhovnu dimenziju susreta oblikovala su svakodnevna euharistijska slavlja s molitvom časoslova u znamenitim augsburškim crkvama — St. Moritz, St. Peter am Perlach te u slavnoj bazilici sv. Ulricha i Afre. Svetu misu u crkvi sv. Petra predvodio je biskup Maier, pritom posebno istaknuvši pobožnost prema Mariji Razrješiteljici čvorova.

Gradonačelnica Augsburga Ewa Weber priredila je primanje za sudionike susreta, na kojem je održala pozdravni govor. Obraćali su se i biskupi Maier i Leahy te drugi predstavnici ekumenskoga dijaloškog života Augsburga, uz prigodni kulturni program.

Susret je zaključen dogovorom da će se u travnju sljedeće godine održati online-konferencija, dok će se za dvije godine ponovno održati zajednički susret svih predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog. Raspravljene su i moguće teme budućih susreta.

Po završetku programa u Kući sv. Ulricha, biskup Škvorčević i prof. Topić posjetili su Hrvatsku katoličku misiju u Augsburgu, gdje su se u razgovoru sa svećenicima Hercegovačke franjevačke provincije — fra Ivanom Čilićem, fra Tomislavom Puljićem i fra Dariom Galićem — upoznali s djelovanjem Misije u brojnoj hrvatskoj zajednici. Njihov rad posebno je pohvalio i biskup Maier. (kta/ika)