Što potvrđuje drevni asirski natpis pronađen u Jeruzalemu?

Sićušna krhotina keramike izaziva uzbuđenje među izraelskim arheolozima. Nalaz od 2,5 centimetra u blizini zapadnog zida jeruzalemskog Brda hrama ima klinasti natpis na akadskom jeziku i star je oko 2700 godina te je jedinstveno otkriće u Jeruzalemu, objavila je u srijedu 22. listopada izraelska Uprava za starine, izvijestila je KNA. To je jedini asirski natpis ikada pronađen u Jeruzalemu iz vremena prvog židovskog hrama (8. do 7. stoljeća prije Krista).

Prema arheolozima, klinasti tekst govori o neplaćanju poreza južnog izraelskog kraljevstva, Kraljevstvo Juda, Asirskom Carstvu. Dakle, krhotina pruža izravan dokaz službene komunikacije između dvije države. „Otkriće produbljuje naše razumijevanje prisutnosti Asiraca u Jeruzalemu i opsega njihova utjecaja na poslove Kraljevstva Jude“, rekla je direktorica agencije za iskopavanje Ayala Zilberstein.

Prema izjavi, u pronađenom tekstu nedostaje ime kralja Židova. Međutim, kontekst i djelomični tekst upućuju na to da je "poslan ili na dvor kralja Ezekije, Manašea, ili na početku Jošijine vladavine". Ispitivanje sastava gline dokazuje da krhotina nije načinjena u Jeruzalemu, već je "najvjerojatnije došla iz jednog od administrativnih središta Asirije kao što su Nineva, Asirija ili Nimrud".

Nadalje, krhotina pruža informacije o području na kojemu je pronađena. Prema Zilberstein, to ukazuje na to da je okrug zapadno od hrama, koji se razvijao i vrijeme prvog hrama služio kao središte aktivnosti visokih dužnosnika.

Istraživači tumače postojanje već imenovane krhotine kao „poreznog podsjetnika“ pokazateljem da je postojalo određeno trvenje između Judeje i Asirije. To potvrđuje priču o poreznom ustanku, biblijski opis Ezekijine pobune protiv Sanheriba, koji je zapisan u biblijskoj Knjizi o kraljevima.

(kta)