Armenci diljem svijeta obilježili genocid iz 1915. godine

U Armeniji i cijelome svijetu u petak, 24. travnja, obilježena je obljetnica genocida nad Armencima iz vremena Osmanskoga Carstva, 1915. godine. Vrhovni katolikos-patrijarh svih Armenaca Karekin II. predvodio je komemorativnu misu u Memorijalnome kompleksu „Tsizernakaberd“ („Tvrđava lastavica“) u glavnome gradu Armenije Erevanu. U poruci za Dan sjećanja podsjetio je na ubojstva armenskih muškaraca, žena i djece između 1915. i 1923. godine te pozvao na jedinstvo armenskoga naroda.

U 12 sati zazvonila su zvona u spomen na mučenike u svim crkvama u Armeniji i armenskoj dijaspori. Dana 24. travnja 1915. godine u Osmanskome Carstvu započela su sustavna uhićenja, protjerivanja i ubojstva kršćanskih Armenaca. Prema procjenama, do kraja Prvoga svjetskog rata pogubljeno je oko 1,5 milijun ljudi. Turska do danas odbija priznati kao genocid ono što se tada dogodilo.

„24. travnja simbolično sažima kolektivnu patnju armenskoga naroda“, rekao je u svojoj poruci katolikos Karekin II. Međutim, ova tragedija nije slomila duh naroda. Armenski narod je preživio genocid. Katolikos je pozvao na jedinstvo Armenaca u domovini i dijaspori. Oštrim je riječima kritizirao protjerivanje karabaških Armenaca iz njihove domovine Gorski Karabah koje je počinio Azerbajdžan 2023. godine. 120 000 ljudi izgubilo je svoje domove. Katolikos je i ovaj događaj nazvao još jednim „genocidom“. „Samo ako je armenski narod ujedinjen u solidarnosti, može prevladati buduće izazove“, rekao je katolikos koji se žestoko sukobio s aktualnom armenskom Vladom.

Uništavanje kršćanske baštine Artsaha

U drugome službenom priopćenju, vodstvo Armenske crkve oštro je kritiziralo „sustavno uništavanje duhovne i kulturne baštine Artsaha od strane azerbajdžanskih vlasti“. Oni bi nastavili s namjernim uništavanjem armenskih kršćanskih bogomolja kako bi iskorijenili armensku prisutnost u Artsakhu. Posebno su alarmantni izvještaji o razaranju katedrale Presvete Bogorodice i drugih crkava i crkvenih objekata u Stepanakertu. Ovaj „državno sponzorirani vandalizam“ još jednom dokazuje da se azerbajdžanska protuarmenska politika nije promijenila i izaziva ozbiljne sumnje u tvrdnje Azerbajdžana kako želi sklopiti pravedan i trajan mir s Armenijom, stoji u priopćenju.

Crkveno vodstvo pozvalo je Vladu da hitno poduzme učinkovite mjere za sprječavanje sustavnoga prisvajanja i uništavanja duhovne i kulturne baštine Artsaha. U priopćenju se navodi da će Crkva apelirati i na međunarodnu zajednicu kako bi poduzela odgovarajuće mjere.

Žestoki sukob Crkve i države

Oko godinu dana u Armeniji bjesni sukob između crkvenoga vodstva i Vlade, odnosno katolikosa Karekina II. i premijera Nikola Pašinjana. Armenske vlasti poduzimaju oštre mjere protiv Crkve. Neki biskupi koji djeluju u Armeniji su u zatvorskome ili kućnome pritvoru ili više ne smiju biti prisutni u svojim biskupijama. Pokrenuti su slučajevi i protiv drugih, uključujući katolikosa Karekina II.

Karekin II. je godinama bio nezadovoljan kursom šefa Vlade, osobito s obzirom na Artsakh. Katolikos je okrivio Pašinjana za protjerivanje više od 100 000 Armenaca iz Gorskoga Karabaha nakon što su izgubili rat protiv Azerbajdžana 2023. godine. Pašinjan pak optužuje crkvenoga poglavara za izdaju, prebliske odnose s Rusijom i neopravdano uplitanje u politiku.

Tražila se smjena katolikosa

U lipnju se u Armeniji održavaju parlamentarni izbori. Pašinjanova stranka uključila je u svoj izborni program reformu Statuta Armenske apostolske crkve i smjenu katolikosa Karekina II. te izbor novoga crkvenog poglavara, što je izazvalo oštre kritike armenskoga crkvenog vodstva. U priopćenju Crkve su točke predizbornoga programa koje se odnose na Crkvu ocijenjene „neprihvatljivima“.

Zacrtana Vladina reforma Crkve predstavlja „očito kršenje ustavnoga poretka“, zadiranje u pravo Crkve na samoupravu i kršenje međunarodnih načela slobode savjesti i vjere. Namjera da se u predizbornoj kampanji nastavi „otvoreno protuzakonito djelovanje“ prema Crkvi još jednom pokazuje „protucrkvena svojstva i ciljeve“ vladajućih političkih snaga. Protuzakonito ponašanje vlasti je „štetno“ za naciju, prijeti „temeljima nacionalnoga sustava vrijednosti“ i potkopava „duhovnu sigurnost“.

Vlada je, međutim, branila svoj plan i optužila crkveno vodstvo da je „vanjskim silama“ dalo priliku da koriste Crkvu za „hibridne akcije protiv neovisnosti i suvereniteta Armenije“. Plan reforme služi za „potpunu obnovu ustavnoga poretka“ Armenije uklanjanjem Crkve iz politike, citirala je „Informativna služba istočnih crkava“ (NÖK) izjavu Vlade.

(kta)