Justitia et Pax


Uto, 06. Listopad 2020.

Povijest

Početni impuls za ustanovljenje Komisije pravda i mir po cijelom svijetu je želja Drugog vatikanskog sabora da se promiče socijalna pravda među narodima (usp. Gaudium et spes, br. 90). Odgovarajući na ovu želju sabora papa Pavao VI. je 06. siječnja 1967. godine, motuproprijem Catholicam Christi Ecclesiam osnovao Papinsku komisiju „Iustitia et pax“ te ujedno pozvao biskupske konferencije da ustanove nacionalne „Iustitia et pax“ komisije.

Na papin poticaj ustanovljene su razne nacionalne Komisije pravda i mir, a 1971. godine oformljena je Konferencija Europskih „Iustitia et pax“ komisija. Prve članice ove Europske konferencije bile su: Belgija, Danska, Engleska i Wels, Francuska, Njemačke, Irska, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Švicarska i Španjolska.

U godinama koje su slijedile, sve veći broj europskih zemalja priključivao se ovoj Europskoj konferenciji. Konferencija je nastojala, posebno nakon prestanka hladnog rata 1990-tih, produbljivati europsko jedinstvo potičući biskupske konferencije u srednjoj i istočnoj Europi da ustanove nacionalne komisije. U tom procesu Europska konferencija je doista postala europska, budući da u njenom okrilju djeluje i odražava bogatstvo 31 europska zemlja.

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine je na svom devetom redovitom zasjedanju 28. – 29. travnja 1997. osnovala Komisiju „Iustitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koja je članica Konferencije europskih „Iustitia et pax“ komisija.

Cilj

Konferencija europskih „Iustitia et pax“ komisija je u stalnom kontaktu sa Papinskim vijećem za pravdu i mir, na čijem je čelu kardinal Renato Raffaele Martino.

Cilj „Iustitiae et pax“ je promicati pravdu i mir prema načelima Evanđelja i crkvenog društvenog nauka; prikupljati vijest i rezultate istraživanje o pravdi i miru, o napretku naroda i povredama ljudskih prava. „Iustitia et pax“ želi progovoriti o problemima koji muče današnje društvo, kao što su: borba protiv siromaštva, borba za ljudska prava, mir, pomirenje i razvoj pojedinca i društva. Isto tako želi povećati svijest o katoličkom socijalnom nauku u europskom društvu i europskim institucijama. Posebna se briga stavlja na siromašne, one kojima su uskraćena njihova prava, koji su žrtve proganjanja, rata, te se želi govoriti i stati u njihovu obranu.

Ističući potrebu pravde, mira i pomirenja, za komisiju je od posebne važnosti duhovna dimenzija.
 

Godišnja izvješća komisije Justitia et Pax o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini

Reports about the state of human rights in Bosnia and Herzegovina


 

‘Sveti Pavao kao pisac’ – knjiga mjeseca za članove Kluba prijatelja!

Zagreb,  Uto, 15. Lip. 2021.

‘Sveti Pavao kao pisac’ – knjiga mjeseca za članove Kluba prijatelja!

Za sve aktivne članove Kluba prijatelja Bitno.neta tijekom lipnja u knjižarama Kršćanske sadašnjosti pripremljena je posebna akcija

Busovačke staje: 28. godišnjica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Busovača,  Uto, 15. Lip. 2021.

Busovačke staje: 28. godišnjica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Polaganjem vijenaca na spomen obilježju Busovačke staje i svetom misom zadušnicom obilježena je 28. godišnjica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Veritas i Ansambl Kolbe raspisuju natječaj za pisanje scenarija za mjuzikl

Hrvatska,  Uto, 15. Lip. 2021.

Veritas i Ansambl Kolbe raspisuju natječaj za pisanje scenarija za mjuzikl

Nakon iznimno uspješnih mjuzikala Život za život, Uskrsli i Svetac svega svijeta Ansambl Kolbe kreće u avanturu stvaranja novoga mjuzikla. Zajedno s Veritasom raspisuje natječaj za pisanje scenarija za mjuzikl.

Mons. Anton Sente ml.: Iako sam došao kao svećenik koji bi trebao rastumačiti vjeru, ja se ovdje nadahnjujem

Međugorje,  Uto, 15. Lip. 2021.

Mons. Anton Sente ml.: Iako sam došao kao svećenik koji bi trebao rastumačiti vjeru, ja se ovdje nadahnjujem

Na svetkovinu svetoga Antuna Padovanskoga, večernju svetu misu na Humcu, predslavio je mons. Anton Sente ml., rektor svetišta sv. Josipa u Karlovcu. Dan nakon, posjetio je Radiopostaju MIR Međugorje, te je podijelio svoje iskustvo s Humca