Upoznajmo koncilske dokumente: Izjava o kršćanskom odgoju - Gravissimum educationis

Prilog biskupa Perića

Mostar, čet, 12. pro. 2013.

IZJAVA O KRŠĆANSKOM ODGOJU – GRAVISSIMUM EDUCATIONIS

Koncilska Izjava izglasana je 28. listopada 1965. godine s 2.290 glasova za i 30 protiv. Budući da se odnosi na sve kršćane, pa i na sve čovječanstvo, očekivao bi se dulji sadržaj, a ima svega 12 brojeva s uvodom i zaključkom bez ikakvih drugih podjela. Kršćanin bi također pomislio – sudeći prema samom naslovu: Gravissimum educationis momentum – Presudna važnost odgoja, da bi ta životna tema mogla biti pripremljena kao konstitucija ili barem kao dekret, a oci odlučili da to bude jednostavna deklaracija. Donosimo glavna načela koja su u Izjavi sadržana.

U Uvodu Deklaracije Drugi vatikanski koncil posvećuje posebnu pozornost odgoju u čovjekovu životu iz dva razloga: prvo, jer je utjecaj ljudskoga odgoja na društveni život sve veći i, drugo, jer ljudi doista žele sudjelovati u političkom i gospodarskom životu svijeta. Jamče se osnovna prava ljudi na odgoj, napose prava djece i roditelja. Na jednoj se strani odgojne ustanove usavršavaju, a na drugoj mnoga djeca i mladi u svijetu nemaju ni prikladna odgoja u kojem se njeguju istina i ljubav.

Neotuđivo pravo na odgoj. Svi ljudi bilo koje rase, dobi i položaja, snagom ljudskoga dostojanstva od Boga darovana imaju neotuđivo pravo na odgoj. Taj odgoj treba biti sukladan posebnoj svrsi pojedinaca, prilagođen njihovoj sposobnosti, razlici spolova i nacionalnim kulturalnim predajama, i treba voditi bratskim odnosima s drugim narodima promičući istinsko jedinstvo i mir u svijetu (br. 1).

Svi kršćani imaju pravo na kršćanski odgoj koji razvija zrelost ljudske osobe. Kršćanski je odgoj usmjeren na to da ne samo ulazi u spoznaju otajstva spasenja, nego kršćanin postaje svjestan dara vjere koji je primio na krštenju. Kršćanski odgojen pojedinac poučavan je kako se Ocu klanjati u duhu i istini, posebno sudjelovanjem u liturgiji, i kako rasti do punine Kristove, do savršena čovjeka da pridonese društvu kao cjelini (2).

Uloga obitelji, države. Izjava naglašava odgovornost roditelja koji su dali život djeci da im kao povlašteni i nenadomjestivi odgojitelji omoguće takvo obiteljsko ozračje, prožeto ljubavlju i odanošću prema Bogu i ljudima, da pogoduje cjelovitu osobnom i zajedničarskom odgoju djece. Obitelj je prva škola odgoja gdje se djeca i mladi odgajaju za građanski život kao članovi Božjega naroda. Iako obitelji pripada prvo mjesto u odgoju djece, ipak potrebna je pomoć i društva kao cjeline. Stoga je zadaća države osigurati svim građanima pristup na jednak odgoj i pripremati odgajanike za vršenje njihovih građanskih prava i dužnosti. Treba bdjeti i raditi na tome da bude dosta sposobnih učitelja i odgovarajućeg standarda poučavanja (3).

Katehizacija. Crkva, kojoj je na prvom mjestu katehizacija, visoko cijeni i ostala odgojna pomagala, kao što su sredstva društvenoga priopćavanja, mnogovrsne udruge u kojima se vježba duh i tijelo i udruženja mladeži, posebno škole (4).

Škola ima posebnu važnost: „izgrađuje intelektualne sposobnosti, razvija sposobnost pravilnoga rasuđivanja, uvodi u kulturalnu baštinu, razvija smisao za vrednote i sprema za profesionalni život“. U tome središtu trebaju sudjelovati obitelj, učitelji, udruge, cijela ljudska zajednica. Učitelji imaju „lijepo, ali i teško zvanje“ (5).

Slobodan izbor škole. Roditelji imaju pravo slobodna izbora škole, „po savjesti“, a država je dužna provoditi pravednu raspodjelu pomoći ne samo školama, nego i cijeloj kulturi. Kristovi su vjernici potaknuti da pomažu i prate „cjelokupno školsko djelovanje, a poglavito moralni odgoj koji škola prenosi“ (6).

Vjeronauk u nekatoličkim školama. Crkva je posebno brižljiva i pozorna prema onima koji se izobražavaju u nekatoličkim školama, „pogotovo službom svećenika i laika koji im predaju nauk spasenja“. Ona upozorava roditelje da se okoriste tim sredstvima kako bi im djeca napredovala u „kršćanskoj formaciji“. Visoko cijeni sve one vlasti i udruge koje pružaju potrebnu slobodu vjerovanja „te pomažu obiteljima da mogu u svim školama svojoj djeci osigurati odgoj koji je u skladu s njihovim ćudorednim i vjerskim načelima“ (7).

Katoličke škole usmjeruju „cijelu ljudsku kulturu prema poruci spasenja tako da svjetlo vjere obasjava spoznaje o svijetu, životu i čovjeku, koje učenici postupno stječu“. Koriste te škole „dijalogu između Crkve i ljudske zajednice na njihovo obostrano dobro“. Koncil ponovno ističe „da Crkva im pravo osnivati škole bilo koje vrste ili stupnja i njima upravljati“. A učitelji, o kojima najviše ovisi provedba planova i inicijativa, neka se opreme znanjem i pedagoškim umijećem. A roditelji su dužni povjeravati svoju djecu katoličkim školama i u svemu im pomagati (8).

Nekatolički učenici u katoličkim školama. Crkva posebno cijeni one katoličke škole koje pohađaju i nekatolički učenici. U tom smislu Koncil očekuje da se vodi briga ne samo o osnovnim i srednjim školama, nego i o onim profesionalnim i tehničkim, kao i o specijalnima za djecu s poteškoćama u razvoju te o onima koje spremaju kandidate za vjeroučiteljsku službu. Vodit će brigu i u materijalnim pogledu (9).

Katolička sveučilišta. Crkva se brine posebno za fakultete i institute kao i za katolička sveučilišta na kojima se dublje uočava kako se vjera i razum slažu. Ako na katoličkom sveučilištu nema teološkoga fakulteta, mora svakako postojati barem katedra katoličke teologije. Sveučilišta trebaju biti krajevno raspoređena i primati i siromašnije a nadarene studente, osobito iz novonastalih nacija. Preporučuje se da i na nekatoličkim sveučilištima budu nazočni pripremljeni svećenici, redovnici i laici koji će pružati trajnu duhovnu i intelektualnu pomoć sveučilištarcima. Darovitije studente treba pratiti i pripremati da tijekom vremena preuzmu nastavničke službe (10).

Katolički bogoslovni fakulteti trebaju pripremati ne samo svećeničke kandidate, nego i laike koji će preuzeti odgovorne službe u društvu. Trebaju ti fakulteti biti istraživački gdje će se dublje razumjeti sveta objava, potpunije otvarati kršćanska baština, da se promiče dijalog s odijeljenom braćom i nekršćanima i daju odgovori na pitanja koja proizlaze iz napretka znanosti (11).

Suradnja na svakoj razini sve je hitnija i važnija, posebno u školstvu, pa se katoličke škole ohrabruju da se prikladno usklađuju s drugim školama. Suradnja akademskih instituta rađa obilnijim plodom. A potiče se i suradnja među sveučilištima da zajednički organiziraju „međunarodne skupove, podjeljuju među sobom različita područja znanstvenog istraživanja, priopćuju jedna drugima svoja otkrića te povremeno među sobom razmjenjuju profesore i razvijaju sve inicijative koje mogu pridonijeti većoj međusobnoj suradnji“ (12).

U Zaključku Koncil zahvaljuje svećenicima, redovnicima, redovnicama i laicima na uzvišenoj službi odgoja i rada u školama svake vrste i stupnja, bodri ih da ustraju u pedagoškom zvanju jer tako pridonose i unutrašnjoj obnovi Crkve i njezinu vanjskom blagotvornom utjecaju u suvremenom svijetu.

------------------------

Kongregacija za katolički odgoj Svete Stolice objavila je više okružnica i instrukcija u vezi s provedbom ove koncilske Deklaracije:

Katolička škola, 19. ožujka 1977.

Katolički laik: svjedok vjere u školi, 15. listopada 1982.

Vjerska dimenzija odgoja u Katoličkoj školi, 7. travnja 1988.

Katolička škola na pragu Trećega tisućljeća, 27. travnja 1998.

Bogu posvećene osobe i njihovo poslanje u školi, 28. listopada 2002.
Okružnica o poučavanju religije u školi, 5.svibnja 2009.

Najave

Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.

Euharistijskim slavljem u Tomislavgradu 5. srpnja 2025. godine u 11 sati ispred župne crkve obilježit će se Jubilejska godina i 1100. obljetnica Hrvatskoga kraljevstva i povijesnih Splitskih crkvenih sabora

Vijesti

Beč, čet, 10. srp. 2025.

Bečka nadbiskupija prodaje crkvu u Hirschwangu

Glasnogovornica Nadbiskupije: „Naknadna uporaba ne smije biti protivna načelima Katoličke crkve“

Zagreb, čet, 10. srp. 2025.

Katolici na Islandu: Svake nedjelje moramo „iznajmiti“ luteransku crkvu za svetu misu!

Već 40 godina u službi misija, sestra Celestina Gavrić, redovnica Družbe karmelićanki Božanskog Srca Isusova, svojim djelovanjem svjedoči vjeru na različitim krajevima svijeta. Nakon 15 godina službe u Brazilu, od 2001. godine misionarka je na Islandu

Vatikan, čet, 10. srp. 2025.

Papa: Pohoditi starije osobe znači susresti Isusa koji nas oslobađa ravnodušnosti i samoće

Objavljena je poruka pape Lava XIV. za peti Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba koji se obilježava 27. srpnja.

Zagreb, čet, 10. srp. 2025.

Ljetne preporuke knjiga za vjernike i tražitelje smisla

Za vjernike, ali i za tražitelje smisla, za one koji žele obnoviti svoj odnos s Bogom ili ga tek početi graditi, donosimo odabrane naslove iz izdanja Kršćanske sadašnjosti kao ljetnu preporuku.

Predstavljamo

Srijemska Mitrovica, pon, 24. ožu. 2025.

U susret 800. obljetnice Srijemske biskupije

Na katedrali svetog Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici započeli su sanacijski i rekonstrukcijski radovi. Plan je da potpuna obnova katedrale bude završena do proslave velikog jubileja, 800. obljetnice Srijemske biskupije, koja će se slaviti 2029. godine.

Mostar, sub, 08. ožu. 2025.

Ivo Dulčić i freska “Krist Kralj” u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu

Iz Galerije Biskupijskoga centra u Mostaru

Đakovica, uto, 18. velj. 2025.

Franjevci na Kosovu

U šest župa u općini Đakovica živi polovica svih katolika Kosova. Đakovica je najveća župa na Kosovu sa 5.488 vjernika i jedina je franjevačka župa na Kosovu, a služe je bosanski franjevci

Mostar, sri, 12. velj. 2025.

Predstavljen novi roman književnice Anite Martinac

U organizaciji Zaklade Društva hrvatskih književnika BiH, te suorganizaciji Južnohrvatskoga ogranka DHK-a i Hrvatskoga doma „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru je 11. veljače predstavljen novi roman književnice Anite Martinac „Kreni!“

Zagreb, čet, 16. sij. 2025.

Reportaža Glasa Koncila o sarajevskoj župi sv. Franje Asiškoga

Najmlađa sarajevska župa utemeljena je 1997. u naselju Dobrinja... Većinu svoje kratke povijesti župna je zajednica provela bez župne kuće i crkve, a devet godina nakon njezine posvete 2015. u novoj se crkvi okuplja 775 vjernika iz 388 obitelji

Sarajevo, uto, 03. pro. 2024.

Treća nedjelja došašća: Dan Caritasa u BiH, 15. prosinca 2024.

Crkva u Bosni i Hercegovini svake godine proslavlja Nedjelju Caritasa na Treću nedjelju došašća. Ovogodišnja Nedjelja Caritasa pada na 15. prosinca, uz poštivanje službene liturgije toga dana prema važećem direktoriju, ima za moto „Učinimo dobro!“

Bosna i Hercegovina, ned, 21. sij. 2024.

National Catholic Reporter: Redovnice u Bosni „žive“ međureligijski dijalog

Novinar Chris Herlinger, napisao je 18. siječnja 2024. za poznati američki vjerski portal National Catholic Reporter reportažu o redovnicama u međureligijskom dijalogu u Bosni.

Zagreb, sri, 11. lis. 2023.

Edukacija bibliodrame – projekt Klanjateljica Krvi Kristove od 2011.

U rujnu 2023. u samostanu sestara Klanjateljica Krvi Kristove na Miramarskoj cesti u Zagrebu započela je jedna osobita edukacija namijenjena onima koji su završili neki od preddiplomskih ili diplomski studij te su u svome radu fokusirani na čovjeka

Rubrike

Foto galerija

Stadlerov dan u Sarajevu: Vjernici molili za proglašenje blaženim nadbiskupa Josipa Stadlera

9. srpnja 2025.