Četvrti dan - Staro uminu (2 Korinćanima 5,17)

Postanak 19,15-26 - Ne obaziri se
Psalam 77,5-15 - Bog je uvijek vjeran
Filipljanima 3,7-14 - Što je za mnom, zaboravljam
Luka 9,57-62 - Stavi ruku na plug

Komentar

Često živimo u prošlosti. Pogled unatrag može biti od pomoći i često je neophodan za ozdravljenje sjećanja. No, može nas također i paralizirati i priječiti nam da živimo u sadašnjosti. Pavlova je poruka ovdje oslobađajuća: "staro uminu".
Biblija nas potiče da prošlost imamo na umu, da crpimo snagu iz naših sjećanja i da se spominjemo dobra koja nam je Bog učinio. Pa ipak, traži od nas da napustimo staro, čak i ono dobro, kako bismo mogli slijediti Krista i živjeti novim životom u njemu.
Tijekom ove godine mnogi se kršćani prisjećaju djelovanja Martina Luthera i drugih reformatora. Reformacija je promijenila mnogo toga u životu zapadne Crkve. Brojni su kršćani iskazali herojske kreposti, i mnogi bili obnovljeni u svom kršćanskom životu. U isto vrijeme, pokazuju nam Pisma, važno je ne biti ograničen onim što se dogodilo u prošlosti, već radije valja dopustiti Duhu Svetom da nas otvara novoj budućnosti u kojoj će podjele biti prevladane a narod Božji učinjen cjelovitim.

Pitanja

- Što bismo mogli naučiti čitajući zajedno povijest naših podjela i uzajamnog nepovjerenja?
- Što se mora promijeniti u mojoj Crkvi kako bi podjele bile prevladane, a ono što nas sjedinjuje ojačano?

Molitva

Gospodine Isuse Kriste,
jučer i danas isti – i uvijeke.
Izliječi rane naše prošlosti,
blagoslovi naše hodočašće
prema jedinstvu danas
i uvedi nas u svoju budućnost,
kada ćeš biti sve u svemu,
s Ocem i Svetim Duhom,
u vijeke vjekova. Amen.