AUDIO: Propovijed nuncija Chullikatta na novogodišnjem Euharistijskom slavlju u sarajevskoj katedrali

Apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem, na svetkovinu Marije Bogorodice, prvog dana Nove 2025. godine, kada Crkva obilježava Svjetski dan mira, predvodio je Euharistijsko slavlje u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Propovijed nuncija Chullikatta prenosimo u cijelosti:

U duhovnom ozračju Božića, tijekom kojega smo promišljali o otajstvu Kristova rođenja, danas, zajedno s cijelom Crkvom slavimo i častimo bogomaterinstvo Blažene Djevice Marije koja nam je darovala Sina vječnoga Oca. Ova je dogma, kao istinit i nepromjenjiv nauk vjere koji Mariju proglašava Bogorodicom, prihvaćena na Efeškom saboru 431. godine. Na tom je saboru potvrđena dvostruka Kristova narav – božanska i ljudska – i proglašeno da je Marija rodila ne samo čovjeka Isusa nego i pravoga Boga te je stoga Majka Božja Theotokos.

Od početka povijesti spasenja, o kojemu govori današnje evanđelje, razumijemo važnost Marijina božanskog materinstva to jest njezine uloge kao Majke jedinorođenog Sina Božjega, Riječi koja je tijelom postala i nastanila se među nama (usp. Iv 1,14). Temelje ovog spasenjskog događaja uvijek je Isus i zato se Marijino materinstvo naziva ‘božanskim’. Naime, kada slavimo Isusa, častimo njegovu majku Mariju, a kada častimo Mariju, slavimo i njezinog Sina Isusa. Središnjost Krista i veličina Marijina međusobno upućuju jedno na drugo u spasenjskom otajstvu. Marija je Majka Božja upravo zbog svoje potpune odanosti Božjoj riječi, Kristu. Stoga je Marija ogledalo Božje svetosti. Naslov Bogorodica, koji Crkva ističe, naglašava jedinstveno poslanje Blažene Djevice u povijesti spasenja. Marija, koja je cijeli svoj zemaljski život posvetila Sinu Božjemu, nastavlja darivati ljudima božanski život koji je sam Isus. Zbog toga se Mariju naziva majkom svih nas i zaziva ju se kao Majku Crkve. Stoga, slijedeći Marijine stope, uvijek dolazimo do Isusa; ljubeći Mariju poput Isusa sigurni smo da ljubimo Isusa poput Marije.

Na ovaj radosni blagdan Marijina bogomaterinstva od 1968. godine naovamo, svakog 1. siječnja slavi se Svjetski dan mira u cijeloj Crkvi. Mir je dragocjeni Božji dar, kao što smo čuli u prvom čitanju: “Gospodin… neka ti mir donese” (Br 6,26). U tom duhu, na 58. obljetnicu Svjetskog dana mira, koji danas slavimo, papa Franjo nas poziva da, polazeći od duhovnog nasljeđa vrijednosti i načela Crkve, budemo zauzetiji u djelovanju i stalnom traženju mira. Naš svijet više nego ikada treba mir koji se temelji na univerzalnim i zajedničkim etičkim i duhovnim vrijednostima: mir u traženju kojeg Crkva može dati svoj dragocjeni doprinos s ciljem izgradnje društvenog, sveopćeg, pravednog i mirnog poretka.

S istim ciljem, na Svjetski dan mira, Sveti Otac nam upućuje svoju poruku koja ove godine nosi naslov: “Oprosti nam grijehe naše, mir nam svoj daj”. Ovu dojmljivu temu papa Franjo je odabrao jer je 2025. godina za Crkvu “godina milosti”, koja dolazi iz Spasiteljeva Srca”, odnosno sveta godina, Jubilej, posvećen nadi. “Oni koji krenu putom nade”, piše Papa, “moći će vidjeti kako je toliko žuđeni cilj mira sve bliže...Kad odložimo oružje dužništva ili ponovno otvorim sestri ili bratu put nade, pridonosim obnovi Božje pravde na ovoj zemlji i zajedno s tom osobom krećem prema cilju mira (isto, br. 12)”.

Stoga, papa Franjo uzdiže svoju molitvu Bogu da 2025. godina bude godina mira i da nam Bog daruje “srce koje nije proračunato pa gleda što je moje a što tvoje; srce koje pobjeđuje sebičnost i spremno pruža ruku drugima; srce koje ne oklijeva prepoznati dužnikom prema Bogu i stoga je spremno opraštati dugove koji opterećuju druge; srce koje nadilazi tjeskobu glede budućnosti nadom da svaka osoba može biti izvor za izgradnju boljeg svijeta “ (isto, br. 13). U tom smislu, Sveti Otac dodaje da možemo brže doći do cilja mira, čineći “male i velike geste”, kao što su “osmijeh, gesta prijateljstva, bratski pogled, iskreno slušanje, nesebično služenje” (isto, br. 14).

Draga braćo i sestre! Svaka osoba ima urođenu naklonost miru. Naša želja je da ljudski život živimo u miru kako bi on bio potpun, sretan i ostvaren. Zazivajući od Boga dragocjeni dar mira, sjetimo se da smo i mi pozvani graditi ga svim svojim snagama jer mir je također vrijednost koju treba ostvariti na ljudskoj, društvenoj i političkoj razini. Stoga se nadamo da će napori, koji se poduzimaju s raznih strana s ciljem promicanja i izgradnje mira u svijetu, doista biti uspješni, posebice u zemljama pogođenim tragedijom rata i sukoba, upravo u ovim blagoslovljenim danima Božića kada se slavi rođenje Isusa, Kralja mira. Kao što znamo, mir je prije svega mesijanski dar koji nam je Isus ostavio, jer on je mir i pomirenje naše s Bogom” (usp. Ef 2,14). Stoga, mir ima svoje duboke korijene u Kristovu otajstvu.

Pravi mir imamo kada smo u miru s Bogom i živimo po njegovoj volji. Po uzoru na Mariju, kad god želimo i živimo potpuno po Božjoj volji, duga mira zasjat će u našim srcima i srcima svih ljudi dobre volje.