Papa: Obraćenje za zdravlje svega stvorenoga; potrebno nam je gospodarstvo s osjećajem za granicu

U Acerri, „zemlji požara“, gdje je ljepota prirode – piše Vatican News – otrovana kriminalom ilegalnoga odlaganja otpada i ravnodušnošću, papa Lav XIV. je u subotu 23. svibnja 2026. istaknuo put prema istinskoj promjeni gospodarskoga, građanskoga, pa čak i vjerskoga mentaliteta kako bi se izgradilo dobro koje će izliječiti tu zemlju i cijeli planet. Na velikom trgu Calipari u Acerri, gdje je papa Franjo želio u svibnju 2020. proslaviti petu godišnjicu enciklike Laudato si' o brizi za naš zajednički dom, njegov je nasljednik potaknuo na obraćenje na gospodarstvo koje je manje individualističko, na manje konzumeristički sustav, i to s pojedincima i poduzećima koji njeguju osjećaj za granice, a ne osjećaj neodgovornoga kršenja.

Acerra, doček na trgu Calipari

Učinio je to tijekom susreta s gradonačelnicima i vjernicima općina na području nazvanom "zemlja požara", u prigodi tog drugog pastoralnog posjeta Kampaniji, nakon Pompeja i Napulja 8. svibnja, toj regiji – kako je rekao – čiju ljepotu nikakva nepravda ne može izbrisati. Izraz „zemlja požara“ – napomenuo je – ne odražava dobro koje tamo postoji i ustraje, ali je potaknuo raširenu svijest o težini korupcije i ravnodušnosti koja je ustupila mjesto kriminalu.

Potaknuti odgovornost za ugroženi život

Uoči predstavljanja svoje prve enciklike, Magnifica humanitas, o zaštiti ljudske osobe u doba umjetne inteligencije, papa Lav XIV. je napomenuo da se vratio u Kampaniju kako bi potvrdio i potaknuo buđenje dostojanstva i odgovornosti koji pošteni ljudi osjećaju kada se život rađa i odmah mu prijeti smrt. To buđenje dolazi od Boga Stvoritelja koji u svakom muškarcu i svakoj ženi traži suradnike za svoje planove života. Osim toga, na jedanaestu obljetnicu enciklike Laudato si', zahvalio je svima, u lokalnoj Crkvi, koji su prihvatili poruku enciklike.

Opće dobro dolazi ispred interesa nekolicine

Obraćajući se građanima Acerre i okolnih općina, Papa je istaknuo da pravednost postoji i da će prevladati, ali se mora odbaciti "komotnost" rezignacije i kompromisa. Jer fatalizam, jadanje i prebacivanje krivnje na druge plodno su tlo za bezakonje – istaknuo je te dodao:

„Zato bih svima vama želio reći: preuzmimo svatko svoju odgovornost, izaberimo pravednost, služimo životu! Opće dobro dolazi ispred interesa malobrojnih, ispred zasebnih interesa, bili oni mali ili veliki.“

Laudato si': 'Ne' tehnološkom razvoju usmjerenom na profit nekolicine

Papa Lav XIV. stoga, zemlji koja je – kako je rekao – sahranila toliko svoje djece, svjedočila patnji djece i nevinih, predložio novi pakt, utemeljen na kontemplativnom pogledu na koji je enciklika Laudato si' potaknula sva ljudska bića. Riječ je o ekološkoj kulturi koja, napisao je papa Franjo, odgovara na degradaciju okoliša i na zagađenje drugačijom perspektivom, o mišljenju, politici, obrazovnom programu, stilu života i duhovnosti koji stvaraju otpor pred napretkom tehnokratske paradigme.

„Ta se paradigma i danas pokazuje kao pobjednička: nalazi se u korijenu širenja sukobā, iza kojih je utrka u prekupljivanju resursa; vidimo ju kako opstaje kad god su oni s političkim i institucionalnim odgovornostima preslabi prema moćnima; nalazimo ju aktivnom u tehnološkom razvoju koji teži zapanjujućim profitima malobrojnih i koji je slijep za ljude, njihov rad i njihovu budućnost. Zbog toga, ako smo pozvani na promjenu, ona mora započeti s našom perspektivom“, istaknuo je Sveti Otac.

Promjena gospodarskoga, građanskoga i vjerskoga mentaliteta

Pokretačka je snaga te promjene – prema riječima pape Lava XIV. – zauzimanje u obrazovanju, u svrhu primarnoga poslanja da svijetu ostavimo bolje sinove i kćeri, što je možda – kako je rekao – manje ambiciozno od ostavljanja boljega svijeta našoj djeci. Riječ je, dakle, o obrazovanju mladih, ali i odraslih, jer svi imamo još mnogo toga za naučiti. Za kršćane to znači hoditi putem s Isusom – napomenuo je Papa te istaknuo:

„Dragi prijatelji, bit će to istinska promjena gospodarskoga, građanskoga, pa čak i vjerskoga mentaliteta koja će izgraditi dobro koje će izliječiti ovu zemlju i cijeli planet. Među ljudima, institucijama te javnim i privatnim organizacijama moramo učvrstiti i proširiti pakt koji već donosi prve plodove na obrazovnom i društvenom planu. On se neće samo suprotstaviti i razbiti kriminalne saveze, nego će pozitivno povezati i umnožiti najbolje snage i velike ideje koje su već u vašim srcima.“

Manje individualističko gospodarstvo, manje konzumeristički sustav

Papa je stoga zahvalio „pionirima“ na njihovom hrabrom zauzimanju, misleći posebno na ekologe koji su prvi osudili zla te zemlje i skrenuli pozornost na prikrivenu i poricanu stvarnost njezina trovanja. Zahvaljujući i njima sada svi znamo da moramo bdjeti nad zdravljem svega stvorenoga kao što bdijemo nad vlastitim ulaznim vratima, te odbaciti iskušenja moći i obogaćivanja povezana s praksama koje zagađuju zemlju, vodu, zrak i zajednički život.

„Ostvarit ćemo, korak po korak, ali brzo, manje individualističko gospodarstvo, manje konzumeristički sustav. Koliko je otpada, koliko rasipanja, koliko otrova došlo iz modela rasta koji kao da nas je začarao, ostavljajući nas bolesnijima i siromašnijima.“

Pojedinci i poduzeća koja njeguju osjećaj za granice

Papin je poticaj da naučimo biti bogati na drugačiji način: pažljiviji prema odnosima, više usmjereni na promicanje općega dobra, više vezani za teritorij, zahvalniji u primanju i integriranju onih koji dolaze živjeti s nama.

„Upravo polazeći od te preobrazbe mogu se graditi dobre prakse u zajednici: kroz pojedince i poduzeća koji njeguju osjećaj za granice, a ne za neodgovorno kršenje; koji imaju volju za obnovu, a ne logiku invazije; te glad i žeđ za pravednošću, a ne za posjedovanjem“, ističe Sveti Otac.

Inkluzivnija zajednica koja se bori protiv marginalizacije

Za papu Lava važno je željeti inkluzivniju, ujedinjeniju zajednicu, manje pogođenu marginalizacijom i polarizacijom. Onu koja se bori protiv marginalizacije koja – kako je rekao – uvijek rađa nesigurnost, poput onih požara na toj zemlji, zapaljenih na periferiji gradova, katkada od strane odbijenih i marginaliziranih manjina braće i sestara koje malo tko poznaje i poštuje. Put je – istaknuo je – borba protiv marginalizacije, a ne protiv marginaliziranih; prekinuti cijeli lanac, a ne udariti samo posljednju kariku. I da nas, u Jubileju svetoga Franje, Asiški siromah podsjeća da se mir temelji na brizi o drugima, na bratstvu.

„Postavljeni smo u zajednički dom kako bismo naučili živjeti zajedno. Problemi toga doma naši su problemi; njegova ljepota je naša ljepota. Naša je dužnost bdjeti poput stražara u noći. Možemo biti među onima koji će promatrati novu zoru“, zaključio je. (kta)