Papa Lav XIV. predstavio svoju encikliku: Razoružati umjetnu inteligenciju; 'ne' logici isključenja i dominacije

Očuvanje ljudske osobe u doba umjetne inteligencije tema je prve enciklike pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“, predstavljene u ponedjeljak 25. svibnja 2026. u Sinodskoj dvorani u Vatikanu, izvijestio je Vatican News.

U svom obraćanju Sveti je Otac naglasio da umjetna inteligencija već zahvaća mnoga područja našega života i utječe na odluke koje oblikuju ljudski suživot. Ona također dramatično mijenja način vođenja ratova.

„'Magnifica Humanitas' nastala je iz slušanja, kao što je slušao Lav XIII. Slušao sam znanstvenike i inženjere koji s iskrenim oduševljenjem rade na tehnologijama sposobnima ublažiti golemu ljudsku patnju; političke vođe i javne službenike koji su ustrajno tražili pravedna pravila; roditelje i učitelje koji su duboko zabrinuti za budućnost mlađih naraštaja. Do mene su doprli i drugi, vrlo zabrinjavajući glasovi o sve autonomnijim sustavima naoružanja koji su praktički izvan dosega učinkovitog ljudskog upravljanja. Čujem vrlo uznemirujuća svjedočanstva o algoritmima koji mogu uskratiti pristup zdravstvenoj skrbi, zaposlenju i sigurnosti na temelju podataka zaraženih predrasudama i nepravdom. I čuo sam šutnju onih koji nemaju glasa kada se donose odluke – odluke koje bi mogle proizvesti nove oblike isključenosti i patnje.“

Iz toga slušanja sazrelo je duboko uznemirujuće uvjerenje izraženo u „Magnifica Humanitas“: da umjetnu inteligenciju treba razoružati. Ta je riječ snažna, znam, ali je namjerno odabrana jer ovaj trenutak zahtijeva riječi koje mogu privući pozornost, probuditi savjesti i pokazati putove naprijed za čovječanstvo, rekao je Papa.

„Nemojmo se bojati umjetne inteligencije, ali stalno držimo otvorenim pitanje čovjeka. Ne smijemo biti nepažljivi s našim najmoćnijim tehničkim sredstvima. Istinski razvoj, kaže papa Pavao VI., uvijek se odnosi na 'svakog čovjeka i cijeloga čovjeka'. 'Svakog' znači da nijedna osoba ne smije biti ostavljena na rubu digitalne preobrazbe. 'Cijeloga' znači da nitko ne smije biti sveden na produktivnost, kognitivnu učinkovitost ili puke podatke. Čovjek u sebi nosi slobodu, nutrinu i poziv na ljubav i bogoslužje koje nijedan stroj ne može zamijeniti niti blokirati“, kazao je.

Samo s takvom – cjelovitom – vizijom umjetna inteligencija može biti usmjerena prema općem dobru. Samo zajedno – oni koji stvaraju sustave i oni na koje oni utječu, bogatije i siromašnije zemlje, institucije i pojedinci, središta moći i periferije – moći ćemo izgraditi budućnost ne za povlaštenu manjinu, nego za cijelu ljudsku obitelj, naglasio je Sveti Otac i nastavio:

„To je civilizacija ljubavi o kojoj je govorio sveti Pavao VI. i koju je sveti Ivan Pavao II. tako snažno naviještao kao horizont kojemu zajedno trebamo težiti. To nije naivan san. To je smjer. To je put koji Isus Krist otvara unutar povijesti. Zbog toga Crkva želi, ponizno i otvoreno, sudjelovati u razgovorima o umjetnoj inteligenciji. Nemamo tehničke odgovore niti želimo zamijeniti one koji posjeduju stručnost.“

Crkva donosi mudrost o čovjeku koja je našem vremenu očajnički potrebna: svaka je osoba jedinstvena i nezamjenjiva, slobodan i razuman subjekt sa savješću, sposoban tražiti Boga, služiti drugima i brinuti se za naš zajednički dom, podsjetio je Papa i dodao:

„Stoga pozivam sve članove Crkve i cijele ljudske obitelji: učimo slušati jedni druge, hrabro se suočavajmo s izazovima sadašnjosti i surađujmo u izgradnji humanijega i bratskijega društva. S ovog predstavljanja ponesite sa sobom obvezu ostati budni i, kao 'graditelji nade', nastavite graditi na gradilištu našega vremena. Neka Duh uskrslog Gospodina Isusa podupire naše zajedničko djelovanje.“

Svakoga od vas povjeravam našoj Majci Mariji. Njezin Magnificat pjeva o veličini Boga koji uzvisuje ponizne. Neka Gospodin učini plodnim veliko djelo koje danas povjeravamo njegovoj milosti, dopuštajući da civilizacija ljubavi sazrijeva u povijesti, zaključio je Sveti Otac.

U predstavljanju je sudjelovao i državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin koji je naglasio:

„Enciklika nas poziva da na tehniku gledamo s povjerenjem i razboritošću. Ta budnost proizlazi iz svijesti o veličini čovjeka, o onoj magnifica humanitas koja daje naslov dokumentu i kojoj je svaki istinski napredak pozvan služiti. Zadaća koja je pred nama nadilazi isključivo normativnu i regulatornu razinu, premda je i ona nužna. Ona je također odgojna, duhovna i kulturna zadaća: oblikovati savjesti sposobne živjeti u vremenu umjetne inteligencije, a da pritom ne izgube slobodu; koristiti moćna sredstva, a da njima ne budu podložne; ostati ljudima u okružju sve više oblikovanom automatiziranim logikama.“

Prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Víctor Manuel Fernández je dodao:

„Različiti oblici posthumanizma smatraju da se to događa zato što je čovještvo stiglo do svoga isteka, da ga jednostavno treba zamijeniti te da je potreban evolucijski skok prema novom obliku života, novoj razini u evoluciji vrste. Riječ je o skoku koji je uvijek ovisan o tehnologiji. Mi vjernici sigurni smo da sve to neće ispuniti prazninu, neće ispuniti beskonačni prostor našega srca i neće dati stabilan i čvrst smisao našem ljudskom životu. Iza te ideje napretka nalazi se lažna mistika koja je upravo suprotnost onome što kršćani i drugi vjernici nazivaju novim životom: teologalnim životom, životom koji je doista na drugoj razini, životom koji nas uistinu vodi iznad nas samih, prema stvarnom nadilaženju sebe.“

Uz prefekta Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinala Michaela Czernyja, teologinju sa Sveučilišta Durham Annu Rowlands i profesoricu katoličke socijalne misli na kalifornijskom Sveučilištu Santa Clara Leocadie Lushombo, svoja promišljanja podijelio je voditelj istraživanja o interpretaciji umjetne inteligencije i suosnivač „Anthropica“ Christopher Olah:

„U razgovorima koje smo mi u 'Anthropicu' vodili s vjerskim i kulturnim vođama pronašli smo jedno zajedničko i duboko ukorijenjeno uvjerenje: ako ova tehnologija dolazi, onda mora služiti dobru našega zajedničkog doma i djece koja dolaze nakon nas. Neki možda vjeruju da bi se pitanjima umjetne inteligencije trebali baviti ponajprije računalni znanstvenici poput mene. Varaju se. Pitanja koja umjetna inteligencija otvara veća su od same zajednice istraživača umjetne inteligencije, ne samo po svojim posljedicama nego i po svojoj samoj naravi.“

Prijevod nove Papine enciklike na, zasad, osam većih svjetskih jezika objavljen je na internetskoj stranici Svete Stolice. (kta)