Kardinal Parolin: Molimo za brojne progonjene kršćane u svijetu

Na vrhuncu proslave jubileja svete Agate, u spomen na devetstotu obljetnicu prijenosa relikvija svete Agate iz Carigrada u Cataniju, u ponedjeljak navečer 17. kolovoza državni tajnik kardinal Pietro Parolin predvodio je misu u katedrali posvećenoj toj svetici, donoseći „u ovu voljenu zemlju Siciliju" blagoslov i naklonost Pape koji se duhovno pridružio radosti građana okupljenih oko drevne pobožnosti prema svetoj zaštitnici, izvijestio je Vatican News. Slaviti tu obljetnicu – istaknuo je kardinal – znači prepoznati da je Gospodin bio vjeran svojoj Crkvi kroz stoljeća, podupirući ju u kušnjama, pročišćavajući ju u teškoćama i dajući da neprestano ponovno cvjeta kroz svjedočanstvo svetaca. U propovijedi je posebno potaknuo na molitvu za našu brojnu braću i sestre raspršene po svijetu koji trpe progon zbog imena Gospodinova i njegova evanđelja.

''Sveta Agata ne pripada samo povijesti Catanije; ona pripada Božjoj sadašnjosti i nastavlja hoditi s njegovim narodom,'' napomenuo je kardinal Parolin citirajući svetog Augustina i Tertulijana kako bi podsjetio na važnost mučenika koje treba hvaliti ne toliko zbog njihove patnje, nego zato što su ustrajali, kako je govorio svetac iz Hipona. Krv mučenika – isticao je kršćanski apologet iz Kartage – nije znak poraza, nego sjeme iz kojega se Crkva neprestano obnavlja. Stoga je Papin legat potaknuo vjernike da svetu Agatu gledaju kao ženu koja danas može nadahnuti vjeru jer je riječ o svetosti koja ne pripada muzejima sjećanja, nego nastavlja rađati vjeru, nadu i ljubav.

Komentirajući biblijske odlomke iz liturgije toga dana, pripovijest o mučeništvu sedmorice braće Makabejaca i njihove majke te Poslanicu apostola Pavla, kardinal Parolin je istaknuo kako pripadnost Kristu nadilazi svako iskušenje kompromisa. To se dogodilo Agati, čije mučeništvo – kako je rekao – nije prvenstveno priča o pretrpljenom nasilju, nego očitovanje ljubavi koju nikakvo nasilje nije moglo ugasiti. Tako je bilo i s Pavlom, koji je doživio nerazumijevanje, progon i krhkost, ali je iznenađujućom smirenošću nastavio propovijedati Krista.

Razmišljanje kardinala Parolina tiče se same Crkve, koja – objasnio je – ne živi po vlastitoj učinkovitosti, nego Božjom milošću; ne temelji se na sposobnostima svojih članova, nego na vjernosti Gospodina koji nastavlja djelovati u ljudskoj slabosti. Državni se tajnik osvrnuo na poziv koji se provlači kroz Sveto pismo: ''Ne bojte se.'' To nije jednostavno psihološko ohrabrenje, nego sâm temelj našega kršćanskog života. Isus ne obećava život bez kušnji i nevolja; on obećava nešto mnogo veće – napomenuo je kardinal te se spomenuo progonjenih kršćana u brojnim dijelovima svijeta. ''Sjetimo se stoga i molimo u ovom trenutku za svu našu braću i sestre rasute po cijelom svijetu koji trpe progon zbog imena Gospodinova i zbog njegova evanđelja. Ali nemojmo zaboraviti da postoji i, takoreći, nekrvno mučeništvo, na koje smo i mi pozvani,'' istaknuo je kardinal Parolin.

Dva su, dakle, načina očitovanja bezuvjetne ljubavi prema Kristu: mučeništvo krvlju i ono, možda manje vidljivo, koje svatko može iskusiti u svakodnevnom životu, ''svakodnevno mučeništvo vjernosti'' – kako ga je opisao kardinal, spominjući kao primjer supružnike koji u teškoćama čuvaju svoju ljubav; roditelje koji kršćanski odgajaju svoju djecu; mlade koji ne podliježu kulturi izgleda; svećenike i posvećene osobe koji velikodušno troše svoj život; starije osobe koje s pouzdanjem prinose svoje patnje; i sve one koji, u tišini, svakoga dana biraju pravednost umjesto kompromisa, istinu umjesto pogodnosti, oprost umjesto osvete. To je – istaknuo je kardinal – svakodnevna svetost o kojoj je govorio Drugi vatikanski sabor.

Catania posjeduje golemu baštinu vjere, kulture, pučke pobožnosti i ljubavi – primijetio je državni tajnik – baštinu koja se ne smije izgubiti ili učiniti neplodnom, nego ju valja čuvati kako bi donosila plodove. Tako, čvrsto imajući na umu nauk svetaca - zlo se ne pobjeđuje drugim zlom, nego ljubavlju koja proizlazi iz Križa i koja iznutra mijenja povijest - moći ćemo se suočiti s brojnim izazovima ovoga područja: siromaštvom, nejednakošću, teškoćama brojnih mladih ljudi prisiljenih tražiti vlastitu budućnost negdje drugdje, problemima obitelji, te fenomenom novih oblika materijalnoga i duhovnoga siromaštva – istaknuo je kardinal Parolin.

(kta)