Kardinal Koovakad: Neka religije surađuju u izgradnji Božjega grada

''Svi smo pozvani, kao vjernici različitih religija, na zajedničko zalaganje za izgradnju Božjega grada birajući 'Nehemijin put' koji je papa Lav XIV. opisao u enciklici Magnifica humanitas, kao i na odluku da zajedno radimo na obnovi velikih vrijednosti čovječanstva, kao što je prorok obnovio Božji grad stavljajući svoje pouzdanje u Boga, cijeneći bogatstvo različitosti, uključujući sve ljude u izgradnju, slušajući i razgovarajući sa svima s poštovanjem i povjerenjem.'' Istaknuo je to kardinal George Jacob Koovakad, prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog, u svečanom predavanju (lectio magistralis) održanom 11. rujna u Buenos Airesu, u sjedištu Papinskoga katoličkog sveučilišta Argentine, na temu „Dijalog i susret, put prema izgradnji veličanstvenoga čovještva“, izvijestio je Vatican News.

Kardinal je na početku predavanja istaknuo da se nitko ne smije osjećati isključenim iz projekta koji je Papa predložio u svojoj prvoj enciklici, a u kojem je u pitanju budućnost čovječanstva. Potaknuo je da iskoristimo susrete i događaje ovakve vrste kako bismo uspostavili veze koje će se konkretizirati u zajedničkim djelovanjima. ''Budimo kreativni u traženju institucionalnih kanala za trajni dijalog - pozvao je prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog - koji bi nam omogućili ostvarivanje projekata suradnje, a da pritom u institucionalnim odnosima ne dođe do gubitka topline prijateljstva i srdačnosti, što će nam omogućiti da radimo kao istinski graditelji susreta i dijaloga.''

Kardinal Koovakad podsjetio je potom da Sveti Otac u prvim odlomcima enciklike ističe babilonski sindrom i Nehemijin put kao dva različita načina na koja se možemo odnositi prema stvarnosti i svijetu. U prvome se čovjek usredotočuje na projekte koji veličaju ljudsku genijalnost kroz ideologije koje ga udaljuju od Boga, uvjeren da je sam sebi dovoljan i oslanjajući se na vlastite snage, kao i na stavove koji mu onemogućuju otvoriti srce bratu i stupiti u dijalog. U drugom načinu čovjek odlučuje staviti svoje pouzdanje u Boga te poput proroka usklađuje napore svih ljudi, pomiruje suprotstavljene stavove i tako uspijeva ponovno izgraditi Božji grad u ozračju zajedništva i sklada. Prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog pritom je napomenuo da ako babilonski sindrom udaljava od Boga i dehumanizira, stavljajući u prvi plan individualizam i materijalističke filozofije koje umrtvljuju ljudsku savjest i dovode suvremeni svijet u krizu, Nehemijin put s druge strane približava čovjeka Bogu i povećava ljudsko dostojanstvo.

Prema Papinim riječima, svatko od nas može biti graditelj zajedništva ili Babilonske kule - istaknuo je indijski kardinal – a iz uloge koju ima, bilo na području rada, religije ili obitelji, ima odgovornost graditi na dobru i pravednosti kako čovječanstvo ne bi izgubilo svoju ljepotu te kako bi opće bratstvo i mir postali mogući. Stoga su i religije danas pozvane krenuti 'Nehemijinim putem', odnosno putem ozdravljenja odnosa, nadilaženja predrasuda, pročišćavanja sjećanja, putem dijaloga i otvorenosti prema drugome koji olakšavaju susret 'licem u lice' te putem svjedočanstva u službi općeg dobra cijeloga čovječanstva koje je stvorio Bog.

Pozivajući se na riječi pape Franje iz enciklike ''Fratelli tutti'' i apostolske pobudnice ''Evangelii gaudium'' kardinal Koovakad je objasnio da kao vjernici različitih religija trebamo jedni druge kako bismo proširili obzor istine koji bi mogao obuhvatiti cjelokupnost pogleda i perspektiva u traženju općega dobra, a da pritom nitko ne bude isključen ili odbačen. Istaknuo je također glavne točke Dokumenta o ljudskom bratstvu koji su potpisali papa Franjo i imam Al-Tayyeb, osobito načelo da vjera vodi vjernika do toga da u drugome vidi brata kojega treba podupirati i ljubiti, kao i to da vjera nikada više ne smije biti razlog sukoba i podjela.

Bilo kakva povreda dostojanstva ljudskoga života, koji je sveti dar, nema temelje u religiji - upozorio je prefekt - nego je plod iskrivljavanja vjerskih učenja i političke uporabe religija. ''Naša je odgovornost kao zajednice vjernika pobrinuti se da se nikada više u povijesti ne otvore rane rata zbog vjerskih razloga. Također, valja raditi zajedno s drugim institucijama na globalnom sporazumu o obrazovanju za budućnost u kojoj ćemo prihvatiti kulturu susreta kao put, zajedničku suradnju kao način djelovanja te međusobno upoznavanje kao metodu i kriterij.''

Među zajedničkim zalaganjima vjerskih tradicija kardinal je istaknuo zaštitu temeljnog prava na vjersku slobodu, dodajući da će samo ako prepoznamo Božje djelovanje u drugim religijama i temeljno dostojanstvo svakoga ljudskog bića, to pravo imati teološki temelj te neće ovisiti o odlukama različitih vlada. ''Potrebno se također zalagati da većinska religija u nekoj zemlji bude prva koja će braniti vjerske manjine'', rekao je kardinal Koovakad. Potom se osvrnuo na suradnju religija u zaštiti prava i dostojanstva najsiromašnijih, u radu za cjeloviti razvoj naroda, u brizi o zajedničkom domu, kao i na suradnju u bezuvjetnom osuđivanju rata kao sredstva rješavanja sukoba, pri čemu bi religije zajednički isticale da je jedini istinski ljudski i humanizirajući put jedino put razoružanoga i razoružavajućega mira, na koji je ukazao papa Lav XIV.

Prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog je ponovno iz enciklike ''Magnifica humanitas'' istaknuo potrebu etičke uporabe umjetne inteligencije, uz poštovanje ljudskoga dostojanstva i jasnu odlučnost da i ona bude razoružana, odnosno da ne može biti stavljena u službu rata. ''Zajedničko svjedočanstvo u službi najranjivijih, zaštita njihova svetoga dostojanstva i briga o stvorenome svijetu nisu samo sociološke ili karitativne opcije, nego proizlaze iz našeg vjerskog identiteta i otkrivaju lice Boga u kojega vjerujemo'', zaključio je kardinal Koovakad.

(kta)