Bratstvo sv. Pija u Rimu i dalje ulaže žalbe protiv izopćenja izrečenih u Écôneu

Bratstvo sv. Pija X. nastavlja s pravnim osporavanjem u Rimu protiv izopćenja koja je izrekao Dikasterij za nauk vjere nakon biskupskih ređenja u Écôneu. U priopćenju objavljenome u utorak, 13. listopada, Generalna uprava Bratstva sa sjedištem u Menzingenu u Švicarskoj objavila je da, nakon početnoga podneska upućenoga Dikasteriju u srpnju, slijedi pravne postupke predviđene kanonskim pravom, pridržavajući se utvrđenih rokova i protokola. Prema priopćenju, biskupi Bratstva traže preispitivanje pravnih i doktrinarnih prigovora koje su iznijeli u vezi s dokumentima od 2. srpnja. U priopćenju se ne navodi koje tijelo trenutačno rješava taj predmet, niti je li Rim već dao odgovor.

Ovaj kratki tekst nastavak je priopćenja od 13. srpnja u kojemu je Bratstvo objavilo da je 11. srpnja, u skladu s kanonima 1734. i sljedećima Zakonika kanonskoga prava, podnijelo Dikasteriju prethodnu žalbu protiv spomenutoga dekreta. Taj je podnesak opisan kao nužan preduvjet za moguću hijerarhijsku žalbu. Bratstvo je istaknulo da, prema kanonu 1353., žalba ima suspenzivni učinak čime se odgađa izvršenje dekreta kojim se izriče ili proglašava kazna. U novome se priopćenju ne spominje hijerarhijska žalba niti Vrhovni sud Apostolske signature, već se govori samo o „nadležnim tijelima“. Dok ta tijela razmatraju predmet, Bratstvo namjerava zadržati diskreciju koju zahtijeva priroda takvih postupaka te poziva svoje svećenike i vjernike da ostanu ujedinjeni u molitvi za Svetoga Oca i cijelu Crkvu. Obavijest je objavljena istoga dana kada je papa Lav XIV. podvrgnut operaciji u bolnici Gemelli.

Predmetni dekret nosi potpis prefekta Dikasterija kardinala Víctora Manuela Fernándeza, kao i tajnika njegovih doktrinarnih i disciplinskih odjela monsinjora Armanda Mattea i nadbiskupa Johna J. Kennedyja. U njemu se navodi da su biskup Alfonso de Galarreta, kojemu se pripisuje podjeljivanje ređenja, te četvorica novih biskupa: Pascal Schreiber, Michael Goldade, Michel Poinsinet de Sivry i Marc Hanappier ipso facto (samim činom) upali u kaznu izopćenja (excommunicatio latae sententiae) koja je pridržana Apostolskoj Stolici. Ista kazna izrečena je i biskupu Bernardu Fellayu zbog njegova izravnog sudjelovanja u obredu. U popratnoj obrazloženoj bilješci službenici koji djeluju unutar Bratstva označeni su kao raskolnici; vjernike koji formalno pristupe raskolu upozorava se da im prijeti izopćenje, a navodi se i da su ispovijedi koje primaju te ženidbe koje sklapaju svećenici te zajednice – nevaljane. O pitanju ispovijedi javno su raspravljali kardinal Gerhard Müller i kanonist Juan Ignacio Arrieta.

Događaji koji su se zbili između srpnja i listopada poznati su samo posredno, putem trećih strana. Prema portalu „AdVaticanum“, koji se poziva na izvore unutar Dikasterija, svih je šest biskupa zasebno podnijelo žalbe; u Rimu se pretpostavljalo da bi šutnja Dikasterija mogla značiti prešutno odbijanje. Zakonik kanonskoga prava daje donositelju dekreta rok od trideset dana za odgovor na zahtjev za njegovo poništenje. Ako on to ne učini, od toga trenutka počinje teći neproduljivi rok od petnaest radnih dana tijekom kojega se, sukladno kanonima 1735. i 1737., može uložiti žalba hijerarhijski nadređenomu tijelu. James Vogel, direktor za komunikacije Bratstva, izjavio je prošloga tjedna za „LifeSiteNews“ da još nisu zaprimili konačan odgovor te je istaknuo da izopćenja, ma koliko ozbiljna bila, nisu nepogrešiva.

Pravna žalba odvija se u trenutku kada su odnosi između Rima i tradicionalističkoga svijeta napeti. Istoga tog utorka, kardinal Arthur Roche, pročelnik Dikasterija za bogoštovlje, u intervjuu za „AdVaticanum“ ustvrdio je da Sveta Stolica neće mijenjati „Traditionis custodes“ ni vratiti se na „Summorum Pontificum“. Još od ljeta biskup Lurda ukinuo je Bratstvu dopuštenje za slavljenje obreda u tome svetištu, a njihovo godišnje hodočašće u Asiz završilo je pred samim vratima bazilike svetoga Franje. Bratstvo se odlučilo braniti koristeći odredbe istoga Zakonika kanonskoga prava na temelju kojega je sankcionirano, uz zadržavanje diskrecije. Kako napominje „AdVaticanum“, konačnu odluku mogao bi donijeti i sam Papa.

(kta)