Madrid · 17. lis. 2026.Crkva u svijetu
Kardinal Marcello Semeraro, pročelnik Dikasterija za kauze svetaca, predvodit će u subotu, 17. listopada, u 11 sati, u katedrali na Ibizi beatifikaciju Juana Torresa Torresa i devetnaestorice njegovih drugova – dijecezanskih svećenika koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri na području Biskupije Ibiza između kolovoza i rujna 1936. godine. Kardinal Semeraro predvodit će obred kao predstavnik pape Lava koji je 18. lipnja odobrio proglašenje dekreta o priznavanju njihova mučeništva. Prema navodima Biskupije, bit će to prva svečanost beatifikacije ikada održana na Balearskim otocima.
Dvadeset svećenika, u dobi od 24 do 77 godina, preminulo je u razdoblju od nešto više od pet tjedana, između 7. kolovoza i 13. rujna 1936. godine. Prvi među njima bio je čovjek po kojemu je ovaj postupak dobio ime: Juan Torres Torres, zaređen 6. lipnja iste godine, koji je ubijen u La Savini 7. kolovoza, nakon čega je njegovo tijelo bačeno u more. Imao je 24 godine. Najstariji u skupini, José Tur Bennassar, zaređen je još 1884. godine – što znači da je između njihovih ređenja prošlo pola stoljeća. Dan nakon Torresove smrti, Antonio Tur Costa, svećenik zadužen za Župu Sant Carles, i njegov otac su strijeljani; prema navodima Biskupije, u Santa Eulàriji ubijen je i njegov brat, isključivo zbog srodstva s njim. Sedamnaest od njih dvadesetorice ubijeno je 13. rujna u dvorcu Dalt Vila – nadnevak na koji ih Biskupija svake godine časti.
Što se tiče još jednoga od ovih ljudi, Antonija Roiga Guascha, svećenika zaduženoga za Župu Sant Francesc Xavier na otoku Formentera, biskup je kazao da je on odveden na Ibizu gdje su od njega tražili da se odrekne vjere i izgovara hule; umjesto toga, preminuo je na mjestu zvanome Sa Carrossa uzvikujući: „Živio Krist Kralj!“ Trojica od onih koji će biti proglašeni blaženima: Antonio Cardona Vingut, José Ramón Escandell i Mariano Roig Marí navedeni su u zapisima Bratovštine Presvetoga Krista na groblju, osnovane 1890. godine. Predsjednica bratovštine, María de las Nieves Jiménez Bonet, izjavila je kako je „neizmjerna radost što će tri osobe koje su pripadale našoj Bratovštini biti proglašene blaženima.“
Postupak je 23. studenoga 2008. pokrenuo biskup Vicente Juan Segura. Biskupijska faza završila je 12. lipnja 2015., a Rim je njezinu valjanost priznao 27. siječnja 2017. Povijesni savjetnici odobrili su positio 28. siječnja 2025.; teolozi su godinu dana kasnije dali pozitivno mišljenje, a kardinali i biskupi Dikasterija donijeli su svoju odluku 16. lipnja 2026. – dva dana prije Papina službenog odobrenja. Proces je započeo s dvadeset jednim imenom; međutim, Dikasterij je isključio Francisca Planellsa Tura jer, kako je objasnila Biskupija, prikupljeni dokazi nisu pružali potrebnu moralnu sigurnost. Biskupija također istražuje slučajeve jedanaestero laika i skupine mladih članova pokreta Katolička akcija iz Župe Sant Jordi. Beatifikacija se održava dva dana nakon što je Ured za kauze svetaca pri Biskupskoj konferenciji ažurirao podatke o vjerskome progonu iz 1930-ih godina. Kako prenosi „El Debate“, trenutno postoji 2404 blaženika, 11 svetaca i 3040 osoba čiji su postupci u tijeku – ukupno 5455 – ne računajući slučajeve koji su još uvijek predmet istrage u raznim biskupijama ili one za koje nikada nije pokrenut službeni postupak. Devedeset godina kasnije, ovih dvadeset svećenika bit će proglašeno blaženima u katedrali Biskupije u kojoj su nekoć služili, a ne u Rimu.
(kta)
Oslo · 13. lis.
Madrid · 11. lis.
Bijelo Polje pokraj Mostara · 16. lis.