Vatikan · 22. stu. 2026.Papa i Vatikan
Očekuje se da će baziliku sv. Petra 2026. godine posjetiti najmanje 16 milijuna ljudi. Uz tolike gužve, najveća crkva u kršćanskome svijetu može postati vrlo užurbano mjesto, a snalaženje u njoj nije uvijek jednostavno – no, sada u pomoć stiže „digitalni prijatelj“.
„Dobro došli u baziliku sv. Petra; ja sam Philo, vaš digitalni asistent. Kako vam mogu pomoći?“ – ovim se riječima korisnicima koji posjete mrežnu stranicu bazilike sv. Petra obraća bot s umjetnom inteligencijom. Katolička crkva – institucija stara više od 2000 godina – već dugo prihvaća suvremenu tehnologiju; zašto bi bilo drukčije kada je riječ o njezinu najistaknutijem zdanju, visokom 136 metara? To osobito vrijedi danas, kada na papinskoj stolici sjedi poglavar koji aktivno koristi internet i dobro poznaje područje umjetne inteligencije.
Tijekom jubilarne godine, Philo (ime izvedeno iz grčke riječi prijatelj) spreman je odgovarati na pitanja onih koji planiraju posjet bazilici sv. Petra – srcu kršćanstva, izgrađenome od zlata, bronce, štukatura i mramora – mjestu koje je mnogima toliko lijepo da ih navodi da padnu na koljena. Već 400 godina ona je kucajuće srce vjere; no, s oko 45 000 posjetitelja dnevno, ponekad joj prijeti svojevrsni „srčani udar“. Suvremena tehnologija sada pomaže u sprječavanju takva scenarija.
Dana 18. studenoga 1626. papa Urban VIII. posvetio je „drugu“ baziliku sv. Petra – trinaest stoljeća nakon izvorne bazilike cara Konstantina koja je također bila monumentalna građevina za svoje doba.
Papinski oltar: Središnja točka
Svakoga tko danas ulazi u Vatikansku baziliku odmah obuzme blistavi sjaj ovoga Božjeg doma koji se proteže u duljinu od 218 metara, a u širinu doseže i do 150 metara. Na površini od 22 000 četvornih metara ima beskrajno mnogo toga vrijednoga divljenja – pod uvjetom da to dopušta gužva koju stvaraju hodočasnici i turističke skupine iz cijeloga svijeta. Središnja točka je Papinski oltar, smješten ispod križišta lađa, odakle pogled neizbježno biva privučen prema gore, prema veličanstvenoj Michelangelovoj kupoli. Do križa na vrhu kupole ima 136 metara; posjetitelji se mogu popeti uz 510 stuba uz plaćanje ulaznice od deset eura ili – uz nadoplatu od pet eura – koristiti dizalo kojim se zaobilazi oko 200 stuba. S druge strane, Vatikanske špilje ispod bazilike – posljednje počivalište 149 papa – dostupne su bez naplate. Danas se u bazilici sv. Petra uspomena na samo 51 papu čuva putem sarkofaga ili nadgrobnoga spomenika. U taj broj ulaze i grobnice četiriju žena – ne papa, već vladarica iz različitih europskih kraljevskih kuća.
Arheološko otkriće zahvaljujući grafitu sv. Petra
Još dublje – oko deset metara ispod Papinskoga oltara – nalazi se arheološka senzacija: pretpostavljeni grob svetoga Petra kojemu je Krist povjerio svoju Crkvu i kojega je car Neron dao pogubiti oko 64. godine. Do toga se mjesta može doći isključivo u sklopu vođenih obilazaka koje organizira „Fabbrica di San Pietro“ (ustanova zadužena za održavanje bazilike). Upravo su ondje arheolozi 1950-ih godina otkrili neupadljiv grčki grafit „Pétros ení“ („Petar je ovdje“), koji ih je doveo do lokacije za koju se vjeruje da je njegov grob. Nedavno je visoko u jednome od malih tornjeva s kupolom postavljena 3D izložba posvećena priči o Šimunu Petru – čovjeku koji je nekoć bio ribar. Ovaj je projekt još jedan rezultat suradnje s Microsoftom koji je 2023. godine izradio „digitalnoga blizanca“ bazilike koristeći bezbrojne snimke načinjene dronovima.
Lokalitet svjetske baštine u seizmički aktivnu području
Na južnome dijelu krovne terase nalazi se čak i bar u kojemu se poslužuju lagani obroci i pića. Prema informacijama institucije zadužene za održavanje bazilike, trenutačno proširenje prvenstveno je motivirano sigurnosnim razlozima: kako bi se bolje rasporedio velik broj posjetitelja, iskoristit će se cijela terasa, čime će se stvoriti prostor za nove izložbe i dodatne sanitarne čvorove. Općenito govoreći, kretanje mnoštva mora se nadzirati i uravnotežiti kako bi se zaštitilo ovo dragocjeno i osjetljivo blago. Zbog neujednačenoga sastava tla na kojemu počiva, bazilika sv. Petra posebno je ranjiva; značajna neravnomjerna slijeganja mogla bi dovesti do pukotina u konstrukciji. Štoviše, Rim se nalazi na rubu seizmički vrlo aktivnih područja u središnjoj i južnoj Italiji. Već godinu dana najsuvremeniji digitalni sustav nadzora prati svako seizmičko pomicanje tla, kao i sve zabrinjavajuće promjene koje bi mogle ugroziti strukturni integritet građevine.
Ipak, nadležnima je jednako važno očuvati duhovni karakter ove značajne turističke atrakcije koja je od 1984. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Tijekom Svete godine 2025. ovdje je služeno 13 000 misa, a oko 200 000 od ukupno približno 20 milijuna posjetitelja primilo je sakrament ispovijedi.
(kta)
Vatikan · 21. stu.
Vatikan · 21. stu.
Vatikan · 21. stu.
Vatikan · 20. stu.
Vatikan · 19. stu.
Odesa · 22. stu.
Kloštar Ivanić · 22. stu.