Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije u BiH

Novoizabrani predsjednik Paneuropske unije u BiH rođen je 1976. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Posušju, a studij sociologije i hrvatske kulture na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Niz godina bio je glavni tajnik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a danas je član Središnje uprave ovog društva i tajnik mostarske podružnice. Od 2006. obnašao je dužnost glavnog tajnika Paneuropske unije, sve do lipnja 2014. kada je preuzeo dužnost predsjednika.

Gospodine Gavran, nedavno ste izabrani za novog predsjednika Paneuropske unije BiH. Koji je značaj ove institucije u bh. društvu?

Paneuropska unija kao međunarodna organizacija ima veliki potencijal u zagovaranju sveeuoropskog jedinstva, a time i priključenja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Euroatlantske integracije su bez imalo sumnje jamac boljeg bh. društva u svim njegovim segmentima, a prije svega ekonomskom i gospodarskom. Upravo takav boljitak nam je najviše potreban, ali jasno, ne smiju se zanemariti ni sve ostale sfere društvenog života. Sama činjenica da je u Europskom parlamentu značajan broj zastupnika koji su i paneuropljani, govori o potencijalu ove organizacije. Moram odmah naglasiti ulogu pokojnog nadvojvode Otta von Habsburga koji je dugi niz godina bio predsjednik Međunarodne paneuropske unije i koji je i kao europski parlamentarac jako puno pomogao u međunarodnom priznavanju Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, ali i priključenju Hrvatske i Slovenije Europskoj uniji. I danas imamo prijatelje u Europi koji nam žele pomoći.

Na što ćete posebno staviti naglasak u Vašem radu dok ste na čelu najstarijeg pokreta za ujedinjenje Europe?

Na posljednjoj skupštini usvojili smo smjernice našeg rada u ovom četverogodišnjem mandatu. Prije svega organizirat ćemo različite skupove u cijeloj zemlji na kojima će sudjelovati i predstavnici europskih institucija koji će slati jasne poruke o važnosti europskih integracija. Nažalost, naši političari načelno jesu za ove integracije, ali u zbilji malo toga rade kako bi ova napaćena zemlja postala dio velike europske obitelji. U duhu ovoga radit ćemo godišnje konferencije koje uvijek izazivaju veliku pozornost i naših vlasti, međunarodne zajednice, medija i ukupne javnosti. Ove godine konferencija će biti održana u Sarajevu od 24. do 26. listopada i već sada imamo potvrdu dolaska čak četiriju zastupnika Europskog parlamenta. I to pokazuje koliko je BiH važna i koliko se mora ozbiljnije raditi na ovim integracijskim procesima. Svakako nam je važno sudjelovati i u radu Paneuropske grupe u Europskom parlamentu koja zasjeda svakog mjeseca, i pokušat ćemo u fokus dodatno nametnuti teme vezane za Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina je, uz Kosovo, ostala jedina zemlja u Europi bez statusa kandidata za punopravnog člana EU-a. Kako Vi na to gledate i postoji li nada da će se u skorije vrijeme što promijeniti nabolje?

Ovo svakako nije ohrabrujući podatak. Nažalost, i ovo potvrđuje maloprije rečeno. Na našim vlastima je ozbiljan izazov, ali mi se čini da se s njim ne znaju ili ne žele nositi. Proces integracija je jako usporen, a onda i zaustavljen u posljednjih osam godina. Svima je jasno da je političkim strankama cilj samo jedan: biti na vlasti. A kad se dođe na vlast, nažalost, malo toga se i uradi za stanovnike zemlje. Griješio bih dušu kada bih rekao da se ništa ne uradi, ali ovakvim tempom mi nećemo biti dio EU-a ni za 30 godina. Pazite, otvoreno ću reći: nama nedostaje proeuropskih političara. Godinama na sceni imate ista lica. Vidite da pomaka nema. Kada ja u svojem poslu ne bih bio uspješan, pa radije bih se povukao nego radio nešto što neće uroditi nikakvim plodom. Takvi političari niti imaju snage niti volje za ikakvim promjenama jer njima ništa ne nedostaje. A sit gladna ne razumije, nažalost.

Nastavak čitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Dražen Kustura
Katolički tjednik