P. Jose G. Funes, direktor Vatikanske zvjezdarnice

Ljepota svemira govori nam o ljepoti njegovog Stvoritelja


Funes,  sri, 03. kol. 2011.

Čovjek je od najranijih vremena gledao u misterij zvjezdanog neba koji se pružao iznad njega. Imajući to u vidu, nije ni čudno što je ljudska znatiželja i potraga za odgovorima potaknula razvoj astronomije. To nije zaobišlo ni Katoličku crkvu, čija je zvjezdarnica danas jedna od najstarijih u svijetu, ali i jedna od najopremljenijih modernom tehnologijom te ima svoje postaje na nekoliko mjesta diljem svijeta. Ponukani znatiželjom, a vođeni željom nešto novo i zanimljivo saznati, razgovarali smo s p. Joséom Gabrielom Funesom, argentinskim isusovcem i astronomom, direktorom Vatikanske zvjezdarnice. P. Funes je rođen 31. siječnja 1963. u Kordobi. Astronomiju je doktorirao na Sveučilištu u Padovi, a filozofiju i teologiju studirao je u Argentini i Rimu. Za svećenika je zaređen 1995., a 11 godina kasnije imenovan je direktorom Vatikanske zvjezdarnice.

P. Jose G. Funes, direktor Vatikanske zvjezdarnice

Poštovani p. José Gabriel, jedna od „nepresušnih“ tema u povijesti čovječanstva jest svemir. Katolička crkva također nije izuzeta od posmatranja i analiziranja tog, za sada još uvijek nepoznatog prostranstva. Možete li nam reći nešto više o tome?

Od svojih početaka čovječanstvo je bilo fascinirano nebom. Promatranje zvijezda također je odigralo veliku i važnu ulogu u ljudskoj kulturi. Stoga nije ni čudno što je Katolička crkva bila (i ostala) uključena u analiziranje svemira, napose podržavajući i promičući znanost koja služi općem dobru.

Vatikanska zvjezdarnica jedna je od najstarijih u svijetu. Vjerojatno se mnogi pitaju zbog čega je Vatikan zainteresiran za astronomiju?

Početke Vatikanske zvjezdarnice možemo pratiti od 1582., odnosno od reforme kalendara koju je proveo papa Grgur XIII. Papa Leon XIII. 1891. utemeljio je Vatikansku zvjezdarnicu kako bi pokazao koliko Crkva cijeni znanost, posebno astronomiju.
Vatikanska zvjezdarnica je most između Katoličke crkve i zajednice astronoma. U današnjoj kulturi, dijalog između znanosti i religije je ključan i zvjezdarnica nastoji promicati ovaj dijalog.

Vi ste isusovac i znanstvenik. Kako i zašto ste se odlučili za oboje?

Kada sam studirao astronomiju na Sveučilištu, shvatio sam da me Gospodin poziva da postanem isusovac. Kasnije su mi moji poglavari dodijelili ovaj posao te sam nakon svećeničkog ređenja završio doktorat iz astronomije.

Je li Vam ponekad teško pomiriti znanost i religiju?

Za mene je prirodno biti znanstvenik i svećenik, iako moram priznati kako nekada zna biti tenzija. Ovo je izazov, ali kada smo izazvani, onda možemo dati najbolje od sebe.

Za nas je danas svemir još uvijek nepoznat i beskonačan prostor. Međutim, postoji li mogućnost da negdje ipak moraju biti granice ili, ipak, ne?

Na ovo pitanje teško je dati odgovor u nekoliko riječi. Na neki način promatrani svemir je ograničen onim što možemo promatrati, ali postoje dijelovi svemira koje nećemo moći promatrati.

Kada gledate u maglice, galaksije, komete ili nešto drugo, možete li vidjeti Božje tragove u tome?

Kada promatram galaksije, imam znanstvene ciljeve i u ozbiljnim istraživanjima mogu naći Boga. Osim toga, ja sam isusovac i „treniran“ sam da nađem Boga u svemu.

Govori li nam doista svemir o Stvoritelju?

Ljepota svemira govori nam o ljepoti njegovog Stvoritelja. Kao što Psalam 8 kaže: „Nebesa slavu Božju kazuju...“

Za mnoge ljude najljepša noć u godini je 10. kolovoza – noć poznata pod nazivom „noć suza sv. Lovre“. Možete li nam pojasniti što je zapravo to i zašto se događa svake godine u isto vrijeme?

Svake godine Zemlja u svojoj orbiti oko Sunca prolazi kroz zonu s ostacima (mali dijelovi stijena) nečega što je možda bio komet. Ti ostaci ulaze u našu atmosferu i uz trenje izgore. To su „zvijezde padalice“ koje možemo vidjeti te noći.

Surađujete li s NASA-om ili drugim svemirskim agencijama i zvjezdarnicama diljem svijeta?

Surađujemo sa Sveučilištem u Arizoni, Tuscon, u Sjedinjenim Američkim Državama. Naš teleskop (VATT) izgrađen je u suradnji s tim Sveučilištem.

Koliko su doprinosi znanstvenika u Vatikanskoj zvjezdarnici, a i ona sama cijenjena u svijetu?

Zvjezdarnica ima prestižnu tradiciju i rad je odlično prepoznat među našim kolegama drugdje.

Kakvu ulogu može imati znanost za religiju i obratno?

Znanost može pomoći religiji da ju očisti od iracionalnih elemenata, a religija može dati znanosti značenje i smisao.

Prema Vašem mišljenju, dok se bavite istraživanjima, možete li reći kako su dokazi za Božju opstojnost mnogi i različiti, ili je ta slika sasvim drukčija?

Moji pronalasci i istraživanja nisu drukčija od istraživanja mojih kolega (astronoma). Mogu naći Boga u svemiru, u čitanju Biblije, ali najviše u siromašnima koje Bog ponajviše voli.

Na kraju, je li za Vas ovaj posao samo jedno od svećeničkih „zaduženja“ ili ste mišljenja kako ste, na neki način, „privilegirani“ u odnosu na ostale svećenike?

Privilegija i blagoslov za mene su to što sam isusovac. Moje poslanje kao isusovca je biti astronom i veoma uživam radeći i izvršavajući to poslanje.


Razgovarala: Bojana Đukić
Katolički tjednik


Nakon gotovo četiri mjeseca stigla oprema za školu koju sestre franjevke grade u Ugandi

Rwentobo (Uganda),  uto, 18. stu. 2025.

Nakon gotovo četiri mjeseca stigla oprema za školu koju sestre franjevke grade u Ugandi

Izgradnja Osnovne škole „Sv. Klara“ u Rwentobu donosi mnogo radosti, ali i niz praktičnih izazova – ističu sestre. U prikupljanju teško nabavljive opreme pomogli su brojni ljudi čija se dobrota pretočila u darove koji su potom krenuli na put dug 113 dana

Tolisa: Završen tečaj znakovnog jezika u organizaciji Ansambla Raščica i Muzeja “Vrata Bosne”

Tolisa,  uto, 18. stu. 2025.

Tolisa: Završen tečaj znakovnog jezika u organizaciji Ansambla Raščica i Muzeja “Vrata Bosne”

Tečaj je održan pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva civilnih poslova, a pohađalo ga je 17 polaznika različitih dobnih skupina i profesija

​​​​​​​Preminuo otac fra Ivana Tučića, svećenika franjevca Bosne Srebrene

Jaklići/Rama-Šćit,  uto, 18. stu. 2025.

​​​​​​​Preminuo otac fra Ivana Tučića, svećenika franjevca Bosne Srebrene

Sprovod pokojnog Joze bit će u srijedu 19. studenog 2025. u 14 sati na groblju u selu Jaklići, župa Rama-Šćit

Papa Lav XIV. planira široka izuzeća od dosadašnjih ograničenja za slavljenje tradicionalne latinske mise

Milano/London,  uto, 18. stu. 2025.

Papa Lav XIV. planira široka izuzeća od dosadašnjih ograničenja za slavljenje tradicionalne latinske mise

Potez s dalekosežnim implikacijama: Unatoč postojećim pravilima papa Lav XIV. očito namjerava dopustiti izuzeća za slavljenje tradicionalne latinske mise. Promatrači očekuju da će se ta izuzeća proširiti diljem svijeta