Mons. Luigi Pezzuto, novi apostolski nuncij u BiH

Nadbiskup Pezzuto rođen je 1946. u mjestu Squinzano na jugoistoku Italije. Za svećenika nadbiskupije Lecce zaređen je 1971., a za biskupa 1996. U diplomatsku službu Svete Stolice ušao je 1978. Bio je nuncij u Gani, Paragvaju, Novoj Gvineji, Brazilu, Senegalu, Ruandi i Portugalu. Govori francuski, španjolski, portugalski i engleski jezik.
Nekoliko dana nakon dolaska u Sarajevo s njim smo u Apostolskoj nuncijaturi razgovarali o njegovu doživljaju BiH, diplomatskim misijama, odnosu Svete Stolice i BiH, ali i o odreknuću Benedikta XVI. od papinske službe…

Preuzvišeni, ovdje ste tek nekoliko dana. Premda je rano za prve komentare bh. društva i Crkve, recite nam kako ste doživjeli BiH nakon svojega dolaska?

Prvi dojam je bio pozitivan. Otkako sam imenovan nuncijem u vašoj zemlji 17. studenoga 2012., budući da nisam poznavao ove krajeve, moje zanimanje bilo je veliko. Za BiH sam čuo prije mnogo godina, tijekom rata na ovim prostorima. Zahvaljujući internetu, vidio sam kako izgleda Sarajevo i zanimao me izgled Nuncijature. Grad je prekrasan, kao i cijela zemlja. Vraćajući se u vrijeme rata i uspoređujući sadašnji izgled grada, mogu ustvrditi kako obnova teče iznimno dobro. To je bilo virtualno iskustvo, a onda sam osobno došao ovdje.

Ono što je jako važno, jest susret s ljudima. Nakon što sam istraživao o vašoj zemlji na internetu, svoj pozitivan stav mogu potvrditi u susretu s ljudima koje sam imao priliku susresti 10. veljače u Sarajevu, kada sam došao ovdje. Stvarnu sliku jedne zemlje moguće je dobiti samo u kontaktu s njezinim stanovnicima. Normalno, ne možemo upoznati sve ljude jedne zemlje, ali ako upoznamo barem određenu skupinu ljudi, možemo dati ocjenu koja se odnosi na većinu. U skupini koja me dočekala bili su Kardinal, predsjednik Biskupske konferencije, svećenici, redovnici, redovnice, laici, djeca i stari... Oni su se predstavili vrlo srdačno i toplo. Pjevali su i svirali gitaru, tako da sam imao osjećaj kao da sam još uvijek u Južnoj Americi. U skupini koja me je dočekala, svi su bili katolici. Mislim da ni druga dva naroda ne mogu biti puno drukčija od Hrvata.

Nakon dva-tri dana krenuo sam u šetnju gradom. Doživio sam vašu klimu i snijeg, što je potpuno drukčije od onoga gdje sam ja živio, bilo da je riječ o Italiji i Lecceu, mojemu rodnom gradu, ili Južnoj Americi i Africi.

Vjerojatno postoji i negativna strana prisutna u ovoj državi, ali je ja za ovo kratko vrijeme nisam zapazio. Vjerujem da se, ako imamo pozitivan duh, svi negativni izazovi mogu pobijediti.

Naša kršćanska vjera nam ne da misliti negativno. Pozivam medije da šire pozitivnu energiju kako bi se sve negativnosti u društvu mogle uspješno riješiti.

Što je bila Vaša prva pomisao kada ste čuli da dolazite u BiH?

Mi diplomati Svete Stolice, ne samo da idemo u jednu zemlju na radni zadatak, nego učimo i voljeti zemlju u koju idemo. Za nas diplomate iz Svete Stolice ovo nije samo posao, nego i poslanje. Mi radimo na dvama područjima - na poslanju i služenju mjesnoj Crkvi, te na socijalnom aspektu društva. Mogu reći da sam sretan što mogu pomoći mjesnoj Crkvi ovdje.

Prošlo je gotovo 35 godina otkako ste u diplomatskoj službi Svete Stolice. Koja je uloga diplomacije za opću, a koja za mjesnu Crkvu?

Dobro ste izračunali koliko se godina bavim diplomacijom. Neovisno o zemlji ili kontinentu kamo smo poslani, ono što nas karakterizira jest poslanje i služenje Crkvi. Naša misija ili poslanje prije svega su crkveni. Treba naglasiti da mi, diplomati Svete Stolice ne idemo služiti Vatikanu, nego upravo Svetoj Stolici. Politički vidik koji se ne može isključiti iz ove službe za nas je drugotni. Mi smo poslani služiti u određenoj zemlji neovisno o političkim strankama. Diplomacija Svete Stolice nema politički karakter i kada dolazimo u neku zemlju, mi u suradnji s državnim institucijama radimo za dobrobit svih.

Ova uloga koja je crkvena, a ne politička, daje nam za pravo komunicirati sa svima jer nismo politički obojeni. To je tip diplomacije koji ne isključuje nijednu skupinu. Mislim da koristi ima i mjesna i opća Crkva.

Među različitim diplomatskim misijama koje ste ispunjavali, možete li izdvojiti neku? Imaju li zemlje u kojima ste već službovali sličnosti s bh. društvom?

S obzirom na činjenicu da mi imamo ljubavi prema svakoj zemlji u kojoj služimo, u svakoj sam se trudio raditi dobro i svaka je ostavila pozitivan trag na mene. Što se tiče problema, danas se nalazimo u globaliziranom svijetu. Može se reći da je riječ o malim razlikama između većine država, tako da su u mnogim državama slični problemi. U mnogim zemljama se radi o problemu emigranata, radnih mjesta, ekonomije općenito...

Razgovarao: Željko Ivković
Prijevod: mr. sc. Vikica Vujica
Fotografije: Marijo Gracić

Katolički tjednik

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju