Mons. Bosiljko Rajić, ravnatelj Caritasa BK BiH

 Mons. Bosiljko Rajić rođen je 18. prosinca 1951. u Studenčici, župa Solakova Kula kod Konjica. Osnovnu školu pohađao je u Homatlijama, srednju u Beškama (Srijem), sjemenište u Dubrovniku, a teologiju u Sarajevu gdje je za svećenika zaređen 1977. započevši svećenički put obilježen raznim službama. Bio je župni kapelan u Bosanskom Brodu (1978. – 1983.), biskupov tajnik (1983. – 1985.), dušobrižnik u Rottweilu i Ulmu u Njemačkoj (1985. – 1998.), ravnatelj Caritasa BK-a BiH (1998. – 2010.). Od 2010. je kanonik Kaptola vrhbosanskog i biskupski vikar za pastoral, a drugi ravnateljski mandat u Caritasu BK-a BiH preuzeo je 3. rujna prošle godine nastavivši sa svojim suradnicima provoditi brojne projekte pomoći najpotrebitijima kojima se posebna pozornost posvećuje i u Tjednu solidarnosti.

Što je Tjedan solidarnosti i koji je značaj i smisao tog razdoblja u korizmi?

Biskupska konferencija Hrvatske je na zasjedanju u Đakovu 2006. nagovijestila da će se na zajedničkom zasjedanju BK-a Hrvatske i Biskupske konferencije BiH u siječnju 2007. donijeti odluka o pokretanju korizmene akcije za pomoć Crkvi i ljudima u Bosni i Hercegovini. Na zajedničkom zasjedanju 2007. odlučeno je da to bude Treća korizmena nedjelja. Nositelj akcije je HBK, a Hrvatski Caritas je zadužen za provedbu ovog programa. Crkva u Hrvatskoj želi kroz Tjedan solidarnosti cijeloj javnosti u Hrvatskoj posvijestiti prilike u kojima žive Crkva i Hrvati u BiH, i želi potaknuti na solidarnost i pomoć onima kojima je ona potrebna. Tjedan solidarnosti je pokrenut i radi toga da se potakne dijalog između crkvenih i javnih institucija i gospodarskih subjekata u objema zemljama. Postoji želja da ova akcija bude trajan oblik solidarnosti Crkve u Hrvatskoj prema Crkvi i ljudima u BiH.

Koje su aktivnosti Caritasa BK-a BiH u ovogodišnjem Tjednu solidarnosti?

Od 17. do 23. ožujka 2014. traje akcija Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Ove godine akcija se provodi uz geslo Biti učenikom, znači nositi drugima Isusovu ljubav (Evangelii Gaudium, 127). Biskup Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa, izdao je i prigodnu poslanicu prema tom geslu, u kojoj potiče vjernike i ljude dobre volje na međusobno pomaganje, njegovanje dobrih odnosa, ostvarivanje zajedništva u susretima. Uz poslanicu, izdana je i prigodna brošura s meditacijama i križnim putom. Tu brošuru radili su zajedno Hrvatski Caritas i Caritas BK-a BiH. Po svim župnim zajednicama u Hrvatskoj podijelit će se ovaj prigodni materijal kako bi vjernici kroz Tjedan solidarnosti posvjedočili duhovno zajedništvo i otvorenost za solidarnost. Također, biskupijski Caritasi iz BiH će sudjelovati na misnim slavljima u nekim župnim zajednicama u Hrvatskoj, čime će se naglasiti zajedništvo u molitvi i solidarnosti.

Caritas BK-a BiH u suradnji s Caritasom iz Hrvatske je 2007. započeo zajedničku akciju Tjedan solidarnosti. Kakvi su tijek i plodovi te suradnje?

Ove godine provodimo akciju Tjedna solidarnosti već osmi put. U prve dvije godine bile su organizirane konferencije na kojima su sudjelovali gosti iz crkvenog, političkog i društvenog života Hrvatske i BiH. Cilj konferencije je bio senzibiliziranje javnosti u Hrvatskoj za stanje u BiH, okupljanje stručnjaka koji bi na temelju iskustava dali smjernice i buduće djelovanje, skretanje pozornosti političkim vlastima i gospodarskim subjektima u Hrvatskoj na političku i gospodarsku odgovornost prema BiH. Pokrenut je i prijedlog za pokretanjem Agencije pri Vladi RH za pomoć Hrvatima izvan domovine. Kroz proteklo razdoblje provodila se redovita kampanja u Hrvatskoj, po župnim zajednicama se obilježavala redovita Treća korizmena nedjelja i davala se važnost akcije u medijima.

Kroz dosadašnju akciju Tjedna solidarnosti postignuti su mnogi pozitivni rezultati. Jedan od njih je osnivanje Agencije pri Vladi RH za Hrvate izvan domovine. Kroz gospodarske forume ostvareni su mnogi susreti koji su doprinijeli upoznavanju i suradnji gopodarskih subjekata u objema državama. Ukazana je i odgovornost na gospodarskoj, političkoj i moralnoj razini. U dosadašnjoj akciji primili smo i novčani iznos od oko milijun i osamsto tisuća eura. Novac je utrošen u projekte biskupijskih Caritasa, u male projekte fizičkih i pravnih osoba iz kategorije obrazovanja, poduzetništva i socijalnih projekata. Ovim sredstvima se pomagala i struktura Caritasa u BiH. Od 2011. sredstva se ulažu ponajprije u programe biskupijskih Caritasa, kao i za strukturalne potrebe.

BiH je zemlja stalno rastućeg broja nezaposlenih i obespravljenih po raznim osnovama. Koja je kategorija pučanstva najpogođenija aktualnim prilikama u BiH i na koji način Caritas odgovara takvim zahtjevima vremena?

Iz godine u godinu stanje se pogoršava, a broj siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan raste zbog vrlo teške ekonomske krize. To ukazuju i najnoviji statistički pokazatelji koji izravno utječu na stopu siromaštva kao što su plaće, mirovine, cijene i stopa nezaposlenosti.

BiH prednjači visokom stopom nezaposlenosti koja se u prvoj polovici 2013. očituje usporenim rastom. Prosječan broj nezaposlenih osoba (registriranih u zavodima za zapošljavanje) u BiH je u prvoj polovici 2013. bio 44,6%.

U svezi s tim najviše su pogođeni upravo umirovljenici i stare osobe. Prema nekim procjenama, osobe starije od 65 godina u BiH čine 17% pučanstva, a prema istraživanju Caritasa iz 2012., taj broj iznosi 18,3%. Prema istom istraživanju, u postotcima broj obitelji u kojima žive osobe starije životne dobi (starije od 65 godina) iznosi 75%, što znači da 3 od 4 obitelji imaju minimalno jednu osobu starije životne dobi. Velik broj starih osoba, osim uobičajenih problema koji prate treću životnu dob, izložen je i ekonomskom siromaštvu,što znači da nisu u stanju svojim primanjima pokriti sve troškove te pripadaju skupini koja se nalazi u najvećem riziku siromaštva. Lišene su bilo kakve skrbi društva i osiguranja normalnih uvjeta za život i zdravlje te su prepuštene samima sebi, ukoliko nemaju članove obitelji koji bi o njima brinuli. Za stare osobe postoji veoma niska razina razumijevanja i senzibiliteta mjerodavnih tijela na svim razinama vlasti.

Kroz više od 30 različitih socijalno-obrazovnih projekata u BiH Caritas skrbi za više od 4 000 siromašnih, obespravljenih, napuštenih i marginaliziranih. Međutim, uz smanjenje inozemnih potpora i sredstava iz godine u godinu, Caritas je prisiljen odbiti određene usluge svojim korisnicima, a neke čak i potpuno ugasiti.

Koliko su ljudi danas solidarni i spremni pomoći drugima, i kako ih u tom smislu animirati?

Prema našim istraživanjima i rezultatima, 60,1% obitelji koje su sudjelovale u istraživanju spremne su pomoći drugim članovima svoje zajednice koji se nalaze u stanju socijalne potrebe ili u nekoj drugoj nevolji. Kada je riječ o načinima pomoći, najčešće se navodi dobrovoljni rad, i to u 61,3% slučajeva, a najčešće je to pomoć u različitim radovima kao što su kućne popravke, zatim pomoć pri čuvanju djece i slično. Nadalje, dosta zanimljivo je da 41,1% ispitanika navodi da je financijski spremno pomoći drugim obiteljima u svojoj zajednici u skladu sa svojim mogućnostima. Iz ovoga se vidi da je solidarnost obična čovjeka jako izražena.

Prethodno naznačeni rezultati predstavljaju velike izazove za naše župne zajednice. Međutim, time se ne umanjuje zadaća društvene zajednice koja treba ponuditi socijalno pravedne, uravnotežene i provedive zakone i programe, kao i primijeniti pravednu raspodjelu društvenih dobara jer je to jedini put rješavanja problema siromaštva i s tim povezane društvene marginalizacije pojedinaca i skupina.

Nastavak čitajte u tiskanom izdanju

Razgovarala:Lidija Pavlović-Grgić
Katolički tjednik