Još uvijek se ne zna točan broj Roma u BiH

Kada ste počeli raditi s Romima i zašto?

S Romima sam počeo raditi 2007., pri uposlenju u Udruženju Budi moj prijatelj. A zašto? Od prije sam znao za ovo udruženje i njihovu misiju, a to je rad s romskom populacijom. Kada sam vidio oglas za posao imao sam neki predosjećaj da ću ga dobiti, na kraju, tako je i bilo.

Otkud želja da se bavite poslom u nevladinom sektoru?

Iz vremena studija počeo me zanimati rad u NVO sektoru (ne razumijem ljude koji žele raditi u ovom „vladinom sektoru“). Još kao student sam volontirao u nekim nevladinim organizacijama, tako da je i teza mog diplomskog rada bila usko vezana za nevladine organizacije i, kažem na kraju, u današnje vrijeme ne bih mogao nigdje drugdje raditi osim tu gdje i jesam.

Je li poznat broj Roma koji žive u BiH i gdje najviše žive?

Točni podaci o brojnosti Roma u BiH ne postoje. Kreću se od 30.000, koliko ih je prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, do 100.000, koliko procjenjuje romski nevladin sektor. Mislim da je neki realan broj negdje od 60.000 do 70.000. Opet, prema nekim slobodnim procjenama, najviše Roma živi u Tuzlanskom kantonu, a dosta Roma živi i na području Bjeljine te Sarajeva.

Jesu li Romi koji žive u BiH svi iste vjere ili se priklanjaju većinskom stanovništvu sredine u kojoj žive?

Nažalost, Romi u BiH se uglavnom priklanjaju većinskom stanovništvu, tu leži i uzrok mnogih problema s kojima se danas Romi nose.

Koji su njihovi najveći problemi u BiH?

Osim onih ekonomsko-socijalnih, najveći problemi koje ima romska populacija je, kao što sam već spomenuo, priklanjanje većini te samim time i gubljenje tradicije, kulture, običaja i na kraju, što je najžalosnije, jezika. Nažalost, danas je sve manje Roma koji pričaju izvorni romski jezik. Narod bez jezika teško će opstati kao narod.

Vi ste dugo godina radili kao socijalni radnik te ste bili usko vezani za proces socijalizacije ove populacije. Koliko su uspješni projekti socijalizacije i integracije Roma u društvo?

Socijalizacija, ne samo Roma nego i svih drugih, leži u obrazovanju. Projekti koji u sebi imaju obrazovni dio uvijek su uspješni i samo obrazovanjem možemo doći do potpune socijalizacije.

Što čini najveću prepreku u poboljšanju životnih uvjeta romske populacije i koji je najveći problem koji Vi uočavate u radu s njima?

Najveći problem i prepreka, prema mojemu mišljenju, leže u slabom obrazovnom statusu ove populacije. Naravno, uzrok lošeg obrazovnog statusa je siromaštvo, pa se često postavlja pitanje: „Je li uzrok neimaštini i siromaštvu neobrazovanje ili je uzrok neobrazovanju siromaštvo?“ Dakle, prema mojemu mišljenju, ova dva pojma su uzročno-posljedična.

Čime se najviše bave Romi u BiH i kako zarađuju za život?

Najčešće zanimanje Roma u BiH je sakupljanje sekundarnih sirovima (metal, papir i sl.). Pošto su cijene na tržištu ovih sirovina u konstantnom padu, tako su i ekonomski problemi romske populacije sve veći.

Kakav je odnos bh. vlasti prema Romima?

Nikakav, jednostavno kazano. Danas imamo, po ne znam koji put, priču o akcijskim planovima o zapošljavanju, obrazovanju i stambenom zbrinjavanju. Nikako da se ti planovi počnu i realizirati, nego se svake dvije-tri godine oni revidiraju i ponovo se mnogo novaca troši u njihovu izradu.

Kakva se budućnost sprema Romima u BiH?

Ukoliko vlasti u BiH ovim tempom nastave rješavati probleme vezane za Rome, mislim da budućnost nikako nije svijetla. Pokoje svjetlo vidimo u nekim nevladinim projektima, ali, kažem, bez uključivanja vlasti nema ni rješavanja problema vezanih za romsku populaciju.

Svjetski dan Roma

Svjetski dan Roma je prvi put obilježen 8. travnja 1971. u Londonu, kada je održan prvi svjetski kongres Roma i kada je usvojeno ime naroda: Romi. Ovaj dan je primarno ustanovljen kako bi se skrenula pozornost na izrazito težak položaj ovog naroda u društvu. Nakon toga je osnovana Međunarodna unija Roma koja je odlučila da romska zastava bude plavo-zelena s kotačem u sredini, a himna Đelem-đelem te da svi dijalekti njihovog jezika budu ravnopravni. Nazvani "poslednjim slobodnjacima", romski povijesni i životni put obilježen je masovnim stradanjima, progonima i diskriminacijom, te su poznati kao najstariji izbjeglički narod.
Do rata su Romi u BiH živjeli uživajući svoja manjinska zajamčena prava te je to vrijeme opisano kao njihovo „zlatno doba“. Nakon rata njihov se položaj znatno pogoršao, a u dokumentaciji Bosanske sekcije Društva za ugrožene narode stoji: „Analiza romske manjine u Bosni i Hercegovini pokazuje da ova manjinska etnička grupa spada u red najbrojnijih etničkih manjina u Bosni i Hercegovini.“

Katolički tjednik