Ivo Šimunović, predsjedatelj Općinskog vijeća Jajce

Crkvu Sv. Marije u Jajcu treba vratiti njezinim izvornim vlasnicima


Jajce,  uto, 11. lip. 2019.

Hrvati u Jajcu nisu mogli zamisliti da su njihovi prijeratni susjedi takvi. Susjedi su bili uvažavani i poštivani. Međutim, treba imati u vidu da je više Bošnjaka poginulo u napadima na Vitez i Žepče, nego u obrani Jajca. Zapravo, u oslobađanju nisu ni sudjelovali

Ivo Šimunović, predsjedatelj Općinskog vijeća Jajce

Već, evo, nekoliko godina u Jajcu se kao problem nameće „slučaj“ crkve Sv. Marije, koji se onda odražava i na sve ostalo, međunacionalne, međuvjerske odnose Hrvata i Bošnjaka osobito. Hoće li ovi, dojam je, nepomirljivi stavovi od ovoga grada, u čiju su obranu svoj život ugradili brojni Hrvati, na kraju napraviti grad-slučaj, razgovaramo s predsjedateljem Općinskog vijeća Jajce Ivom Šimunovićem. Uz to što je na čelu Vijeća, gospodin Šimunović od 2015. vodi i Općinski odbor HDZ-a BiH, i to na zadovoljstvo ovdašnjih Hrvata. Naime, prije toga osjetila se ovdje snažna politička dominacija bošnjačkih stranaka okupljenih oko SDA kojoj je naruku išlo i to što su Hrvati, čak i unutar samoga HDZ-a, bili razjedinjeni. Danas su okolnosti drugačije, pa, tvrdi naš sugovornik, s optimizmom gleda(ju) u budućnost. I ovoga grada i svojega naroda. No, kao čovjek rođen i odrastao u Jajcu, Šimunović svjedoči i o nekim drugim vremenima kada se ovdje susjed poštivao.

Poštovani gosp. Šimunoviću, u Jajcu je 30 nacionalnih spomenika. Posljednjih godina, međutim, u središtu je pozornosti crkva Sv. Marije koju svojata Medžlis Islamske zajednice Jajce, a čiji je „glasnogovornik“ na ovu temu gosp. Zehrudin ef. Hadžić. Na temelju čega polažu pravo vlasništva na krunidbenu, ali i oprosnu katoličku crkvu? Nitko im ju, koliko je poznato, nije darivao. A nisu ju niti kupili.

Crkva Sv. Marije je temelj državnosti BiH, krunidbena, oprosna, zavjetna i najstarija crkva na ovim prostorima. Silom oteta 1527. i pretvorena u džamiju te korištena do 1832., do požara u kojem je izgorjela, kao i minaret na zvoniku Sv. Luke. Skoro 200 godina ne služi nikome. Ako je pravo prvenstva, nužno je naglasiti kako ju je izgradila katolička zajednica i kako je od franjevaca oteta. Međutim, i danas postoji institucija koja na crkvu polaže pravo. Treba ju dogovorno vratiti.

Ja sam navodio primjere po kojima je Islamska vjerska zajednica dobila molitvene prostore koje je komunistička vlast nacionalizirala. U Bugojnu imamo pozitivan primjer: Bošnjak je na svojoj njivi pronašao temelje crkve srušene u vrijeme Osmanlija; darovao je zemlju Crkvi i svojim novcem gradi crkvu i uz pomoć drugih. U Jajcu i danas imamo primjer otimanja! Osvajač je otišao, a s osvajačem se identificira IZ.

Glavni imam je tužio Antu Brtana, ravnatelja Agencije koja upravlja nacionalnim spomenicima u Jajcu, jer mu nije vratio ključ od crkve. A ravnatelj je predložio da se organizira okrugli stol s predstavnicima Crkve i Islamske vjerske zajednice na tu temu. 

Za rečenu crkvu vezan je i jedan vjerski nonsens. Prošle godine su, naime, neki vjerski vođe IZ-a molili na grobovima kršćana. Do sada takav slučaj nije zabilježen.

U Jajcu se može naći puno apsurda, ovaj primjer je doista poseban i pokazuje da Islamska vjerska zajednica ovdje ne preže ni od čega, njima ne znači ništa ono što je nama sveto.

Vi ste, gospodine Šimunoviću, o ovoj teškoj temi razgovarali i s apostolskim nuncijem u BiH mons. Luigijem Pezzutom. Kakav je njegov stav?

Mons. Luigi Pezzuto je iznenađen tim primjerom i želi sudjelovati u rješavanju ovog, za nas velikog, problema, i stoji nam na raspolaganju.

Ipak, u Jajcu ima i jedan pozitivan primjer. Poslije Drugog svjetskog rata mejtef je nacionaliziran i pretvoren u područnu osnovnu školu. No 1970-ih mejtef je vraćen IZ-u. Zašto, prema Vašem sudu, današnji njihovi nasljednici ne slijede taj primjer kada je riječ o povratu crkve Sv. Marije izvornim vlasnicima?

U Jajcu je pozitivan primjer tamo gdje su u ovlasti dužnosnici Hrvati. Vraćanje mejtefa, uvođenje u posjed tzv. Pavelićeve ili Hadnan džamije 1999. godine naši su primjeri dobre volje. Ja sam pozvao glavnog imama da pokaže dobru volju i da ostane zapamćen u gradnji dobrosusjedskih odnosa i međuvjerskog uvažavanja, te da vrati crkvu katolicima.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Josip Vričko
Katolički tjednik


Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Prenosimo u cijelosti govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog 17. studenoga na u dvorani „Aula Magna“ Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

"Uvjeren sam da su ova imenovanja dar Duha Svetoga, plod molitve Crkve i Božjega slušanja potreba njegova naroda. Bog zna bolje od nas gdje i kada nam je potreban novi glas, nova ruka, novo srce."

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

U sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu objavljena su imenovanja preč. Marka Kovača i preč. Vlade Razuma pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Sveti Otac Lav XIV. imenovao je pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije prečasnog Marka Kovača, biskupskog vikara i kancelara Nadbiskupskog duhovnog stola, i prečasnog Vladu Razuma, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu