Dr. Šimun Musa, povjesničar književnosti

Imati materinski jezik izraz je ljudskoga dostojanstva, punine i pripadnosti


Mostar,  Čet, 29. Vel. 2024.

Dr. Šimun Musa, povjesničar književnosti

Izvor: Katolički tjednik

„Materinski jezik bit je identiteta; jezik je osnovni činitelj oblikovanja čovjeka kao pojedinca“, tvrdi dr. Šimun Musa s kojim smo razgovarali povodom Međunarodnoga dana materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače...

Razgovarao: Željko Ivković

Dr. Musa rođen je 1951. u D. V. Ograđeniku, u općini Čitluk. Redoviti je profesor na Sveučilištu u Zadru i Sveučilištu u Mostaru. Bio je dekan Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru. Kao dekan Pedagoškog fakulteta inicijator je i utemeljitelj više studija te pokretač projekta poslijediplomskog studija Jezici i kulture u kontaktu. Obnašao je i visoke političke funkcije te bio urednik i član nekoliko časopisa u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu.

Pokretač je i koordinator izradbe planova i programa te jedan od autora i glavni urednik udžbenika na hrvatskome jeziku u BiH u nakladi Školske naklade Mostar.

Premda je profesor teorije i povijesti književnosti, poznat je i po svojim radovima na području jezikoslovlja (sociolingvistike, povijesti jezika i stilistike), a u posljednjih 30-ak godina piše i nastupa u medijima skrbeći o ravnopravnosti hrvatskoga jezika s drugim službenim jezicima u BiH, govoreći o jezičnim normama, pravima i slobodama u okviru osobnih i kolektivnih ustavno-pravnih rješenja...

Poštovani profesore, na početku nam recite koja je važnost Međunarodnoga dana materinskog jezika (21. veljače) u kontekstu hrvatskoga jezika, posebice u BiH?

Pod velikim utjecajem globalizacije, koja često rezultira nestajanjem malih jezika, UN-ova (UNESCO) Organizacija za obrazovanje, sukladno svojoj „strategiji, promicanju i očuvanju jezika“, želi podsjetiti čovječanstvo na niz humanih, etičkih i pravnih odredaba kojima bi se sačuvala lingvistička raznovrsnost, kao iznimna vrjednota što nam ju je namrla prošlost. Već je kazano: „Ako se izgube jezici i kulture, nestat će znanja, čak i o biljkama i njihovim ljekovitim svojstvima.“ Što onda predstoji?!

Tako spomenuta Organizacija donosi odluku 21. veljače 1999. o proglašenju Međunarodnoga dana materinskoga jezika, kojom bi se jačala vitalnost svih naroda i jezika, njihova kulturna baština, njihova samostalnost i kreativnost u bogatstvu raznolikosti. Upravo takva zadaća posve je prikladna i poučna i za uspostavu korektnih odnosa u složenoj jezičnoj zajednici kakva je država BiH.

Možete li nam odgovoriti koliko je materinski jezik pečat ljudskoga identiteta, a koliko izraz njegove slobode i prava?

Materinski jezik bit je identiteta; jezik je osnovni činitelj oblikovanja čovjeka kao pojedinca, a i formiranja jezične zajednice. Prožimanje u dijalektici utjecaja pojedinca na zajednicu, s jedne strane, te zajednice na pojedinca, s druge, dokazuje „kako su oni formirani jezikom i kako sami formiraju jezik“ suoblikujući se u svome razvoju. Sve što znamo, postigli smo zahvaljujući jeziku i sve što drugima želimo priopćiti, činimo jezikom. Jezikom se spoznaje prošlost, osmišljava sadašnjost i planira budućnost. To pokazuju i znanost i umjetnost i kultura i duhovnost i zbilja.

Također, jezik je temeljni medij javne komunikacije, prema tome on je i potreba, a isto tako i izraz ljudske slobode i prava.

Što jednom narodu znači materinski jezik? Utječu li država i politika na jezik?

Imati materinski jezik potvrda je „jastva“, samobitnosti, izraz ljudskoga dostojanstva, punine i pripadnosti. „Jezik je svetinja naroda“ i odrednica etniciteta. Jezik i država dva su različita pojma. Jezik je temeljni čimbenik i kao prirodni fenomen, a i kao temeljni društveni medij. On služi razvoju svijeta i života uopće, pa onda i razvoju socijalne zajednice kao i razvoju države. Povijest nas uči o dobrim i lošim postupcima izgradnje države kao i jezika i jezične kulture. Poznato je u sociolingvistici kako se jezik koristio u povijesti, pa i u novije doba po obrascu: jedan jezik – jedan narod – jedna država. Dakle, vidjelo se da su to izrazi prisile i da takve metode nemaju uspjeha. Pravna, demokratski ustrojena država temeljem stručnih i znanstvenih postignuća, a u dobronamjernoj suradnji svih relevantnih političkih i državnih struktura, u osmišljenoj i svrhovitoj koordinaciji na osnovi odgovarajuće jezične politike bavi se jezikom, osobito jezikom u javnoj komunikaciji na korist svih bitnih činitelja društvenoga života.

Spominjete jezičnu politiku, pa nam recite što je ona i kako se provodi? Na čemu se zasniva i što joj je cilj? Kakva je jezična politika u BiH?

Jezična politika bila bi osnova za provedbu politički osmišljenih – institucionaliziranih postupaka kojima se utječe na jezične oblike javne komunikacije i na formiranje svijesti svih sudionika o tim oblicima. U tome se slaže većina suvremenih sociolingvista. Za jezičnu je politiku posebno važan službeni standardni jezik, pri čemu se treba držati temeljnih „dijelova društvene svijesti“ koji se i ostvaruju u jezičnoj politici, a to su: historičnost (svijest pripadnika određene jezične zajednice o povijesti svoga jezika s obzirom i na njegovu kvantitetu i na kvalitetu), autonomnost (pokazuje neovisnost jednoga idioma od drugih) i vitalnost (svijest o važnosti i snazi jezika i njegovoj uporabi u različitim oblicima javne komunikacije). Treba istaknuti kako između tih dijelova društvene svijesti o jeziku i jezične politike, kao područja u kome se ti elementi ostvaruju i institucionaliziraju, traje stalna međuovisnost pri čemu je prihvaćeno mišljenje da jezična politika i usmjerava oblike društvene svijesti kako to odgovara aktualnoj političkoj vlasti.

Kako je već rečeno, jezična politika usmjerava jezični put oživotvorujući navedene elemente, držeći se ustava i zakona, a što treba potvrditi kao ustavno načelo da je hrvatski jezik službeni jezik u državnim tijelima i javnome životu, medijima, nastavi, udžbenicima, u administraciji, kulturi i politici. Sve što važi za hrvatski jezik, istodobno važi i za druga dva službena jezika u cijeloj BiH. Dakle, BiH kao višenacionalna zajednica triju konstitutivnih naroda i triju ravnopravnih jezika treba i u zakonskoj regulativi i u jezičnoj teoriji i praksi na svim razinama čuvati nacionalne i duhovne tečevine braneći se dosljedno unitarističkih težnji kao i svakoga oblika jezičnoga izolacionizma i ekspanzionizma.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba


Online duhovni susret na temu: “Svećenik, običan čovjek?”

Sarajevo,  Čet, 18. Tra. 2024.

Online duhovni susret na temu: “Svećenik, običan čovjek?”

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“, 25. travnja 2024. s početkom u 20 sati organizira online duhovni susret u sklopu projekta 'InSpirit – DigitalYouth'. Prijave su otvorene do 24. travnja

Pozvani biti radosni

Rim,  Čet, 18. Tra. 2024.

Pozvani biti radosni

Približavajući se Svjetskom danu molitve za zvanja (4. vazmena nedjelja), za izdanje lista „L`Osservatore Romano“ od 17. travnja 2024., Andrea Monda, ravnatelj toga lista, razgovarao je s kardinalom Lazzarom You Heung-sikom, prefektom Dikasterija za kler

Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

Breške kod Tuzle,  Sri, 17. Tra. 2024.

Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

U srijedu, 17. travnja 2024., održana je redovita proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata, na kojoj su sudjelovala desetorica svećenika.

Održan koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir

Zagreb,  Sri, 17. Tra. 2024.

Održan koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir

Koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir održan je u utorak, 16. travnja 2024. Godine u zagrebačkoj župnoj crkvi Svete Obitelji