Dr. Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu

Soba bez knjiga - tijelo bez duše

Sarajevo, sri, 29. velj. 2012.

Kada pričamo o knjigama, jedan zaključak je siguran: s knjigom nikada nismo sami. Nekada je u kućama odraz kulture, intelekta, moći i imućnosti značilo imati klavir i obavezno knjižnicu. Što veća knjižnica, bogatiji čovjek u svakom pogledu.

U počecima su se knjige prepisivale ručno, a Gutenbergovim strojem 1455. okrenuta je nova stranica u ljudskoj povijesti. Na hrvatskom tlu prva tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskog dvora, svjetlo dana ugledala je 22. veljače 1483. Od tada pa do danas knjiga je na našim prostorima doživljavala „svoje uspone i padove“. Ove godine će se obilježiti 20. godišnjica razaranja sarajevske Vijećnice u kojoj je prije rata bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (NUB). Napadom na NUB zločinci su „izbrisali“ dio knjižničnog fonda i bogatstva kojeg je posjedovala ova knjižnica. U svijetu se tada pročula nevjerojatna hrabrost Sarajlija koji su ulazili u zapaljenu zgradu i spašavali knjige, koliko su mogli. Sada, 20 godina poslije, poražavajući su rezultati istraživanja prema kojima je u BiH čak 15% stanovništva nepismeno. Kakvu ulogu knjiga ima u društvu i ovdašnjoj kulturi danas, novinari Katoličkog tjednika razgovarali su s direktorom Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu dr. Ismetom Ovčinom. Rođen je 1957. u Bileći, diplomirao je, magistrirao, a kasnije i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. U svojoj bogatoj karijeri bio je odbornik i vijećnik u Općini Stari Grad, predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad, vijećnik u Gradskom vijeću grada Sarajeva, poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo, član Izvršnog odbora grada Sarajeva za suradnju s UNPROFOR-om, UNHCR-om i humanitarnim organizacijama. Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH je postao 2005. te tu funkciju vrši do danas.

Dr. Ovčina, pogledamo li suvremeni napredak u području tehnologije vidimo da mnogo toga nepovratno odlazi u prošlost. Doživljava li knjiga takvu sudbinu?

Pitanjem napretka tehnologije i posljedicama njenog djelovanja bavili su se mnogi znanstvenici, a osobito filozofi. Koliko je to bitno i složeno pitanje najbolje govori činjenica da postoji nekoliko filozofskih pravaca koji problematiziraju uticaj razvoja tehnologije na čovjeka. Tehnicizam je pravac koji se oslanja na tehnologiju kao dobrobit društva. Transhumanizam podržava upotrebu novih tehnologija za unapređenje ljudskih sposobnosti. Optimizam smatra da napredak tehnologije ima pozitivan uticaj na društvo i na čovjeka. Međutim, tehnoutopijanizam i pesimizam smatraju da će napredak tehnologije dovesti do tehnološke utopije, odnosno da će to društvo po cijenu slobode i psihološkog zdravlja zauvijek ostati „tehnološko“. Odlazi li knjiga u prošlost zbog novih tehnologija? Odgovorili bismo: NE. To je još uvijek najtrajniji dokument kojem nije potrebno sredstvo da biste ga koristili, nema posrednika. Međutim, mnogo toga što nije bilo moguće u prošlosti, zahvaljujući novim tehnologijama, danas je moguće, a sutra će biti još dostupnije. Točno je da je elektronska knjiga interaktivnija i dostupnija od klasične knjige, ali one se ne isključuju nego samo nadopunjuju.

Što znači knjiga u životu čovjeka kroz povijest pa sve do danas?

Napisano je mnogo eseja, studija i knjiga o petomilenijskoj povijesti knjige, ali se uvijek nanovo postavlja pitanje uloge i značaja knjige za čovjeka.

Poznati turski književnik - nobelovac Orhan Pamuk je kazao: „Pročitao sam knjigu jednog dana i moj se cijeli život promijenio.“

Leo Strauss je kazao: „Mi smo prisiljeni živjeti s knjigama. No, život je previše kratak da bi se živjelo bilo s čim drugim osim s najboljim knjigama.“

Platon kaže: „Znanje koje imamo je samo mrvica onoga što nemamo.“

Ciceron: „Soba bez knjiga je slična tijelu bez duše.“

Knjiga potiče na razgovor i kao takva je pogodna za njegovanje odnosa u društvu. Međutim, zapitajmo se koliko je, uslijed užurbanog načina života koji smo skoro pa i prisiljeni voditi, izgubila svoje mjesto u našim životima?

Novi mediji mijenjaju oblike i motive čitanja. Danas se možda čita više nego što se prije čitalo, ali se možda ne čita ono što bi se trebalo čitati. Potreba za dobrom knjigom uvijek je prisutna.

U vremenu smo koje je toliko tehnički uznapredovalo da čekamo računare tanke poput papira. Shodno tome, na mobitelima, tablet računarima, laptopima..., možemo kupovati, sačuvati i čitati knjige. Je li tehnologija postala svojevrsni neprijatelj knjigama u formi u kakvoj smo je do sada imali zadovoljstvo čitati?

Treba iskoristiti sve mogućnosti koje novi mediji nude i približiti knjigu čitatelju. Sada je knjiga dostupnija, doslovno u malom džepu možete nositi na desetine ili čak stotine knjiga i koristiti ih. Znači, svaki čovjek može u svakom trenutku uz sebe imati vlastitu biblioteku, što je ogroman napredak u dostupnosti knjige. Doduše, tu se tek grade neka nova pravila koja trebaju računati i na autorska i druga srodna prava.

Nedavno istraživanje koje su naručila udruženja knjižara i izdavača u Hrvatskoj pokazalo je poražavajuće podatke o čitanju knjiga u Hrvatskoj, ali i cjelokupnoj regiji. Tako je istraživanje pokazalo da Hrvati čitaju manje od svjetskog prosjeka, odnosno 40% populacije pročita jednu knjigu mjesečno, dok u Makedoniji 45% populacije pročita jednu knjigu mjesečno. Kod nas, nažalost, istraživanje nije provedeno, ali što Vi mislite kakav bi rezultat bio?

O brojkama je teško govoriti, ali je poznata činjenica da su mnogi bh. čitatelji sada u inozemstvu i popravljaju tamošnje prosjeke u sličnim istraživanjima. Mi se samo možemo nadati da do njih i njihovih potomaka uspijeva doći i poneka knjiga iz BiH. Pa makar i u elektronskoj formi. Dakle, to je situacija u kojoj bi tehnologija mogla biti na strani knjige!

Bosanskohercegovačke ekonomske prilike, u kojima ogroman broj stanovništva faktički „preživljava“, značajno bi uticali na moguće pokazatelje takvog eventualnog istraživanja.

S druge strane, po dnevnoj fluktuaciji korisnika Nacionalne i univerzitetske biblioteke, moglo bi se zaključiti da se knjige (a posebno stručne i naučne), ipak – čitaju!

Netko bi možda pomislio da biti knjižničar nije komplicirano, međutim, mnogi zaboravljaju da svaka knjiga u knjižnici ima svoje mjesto koje joj je dodijelio upravo knjižničar. Prema kojem načelu se slažu knjige u knjižnici?

Mogli bismo govoriti o dvije vrste smještaja građe: smještaju građe prema struci i smještaju građe prema tekućem broju. U bibliotekama, gdje imamo slobodan pristup policama i gdje čitatelj može sam tražiti ili birati knjigu, prisutan je stručni smještaj. Taj smještaj građe je i najstariji i knjige se slažu prema prihvaćenom klasifikacionom sistemu. U Bosni i Hercegovini se koristi UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija). Cjelokupno ljudsko znanje u sistemu UDK razvrstano je u deset osnovnih područja koja su logički raspoređena tako da svaku knjigu bibliotekar ili čitatelj lagano može naći u okviru određene stručne oblasti.

Drugi način smještaja knjiga je smještaj prema tekućem broju, to jest kako knjige pristižu i on je namijenjen prvotno smještaju knjiga u magacinu. U magacinu se koristi i formatni smještaj uz tekući broj radi uštede prostora jer su tu knjige poredane prema vrstama formata, tako da se na ovaj način najbolje koristi bibliotečki prostor. Međutim, danas svaka biblioteka, pa i ona najmanja, mora imati katalog, lisni ili automatski u kojem su predstavljene formalne i sadržajne karakteristike knjige. Ovdje moramo spomenuti jedinstveni online kooperativni bosanskohercegovački katalog - COBISS.BH.

U tom katalogu se nalazi oko 330.000 obrađenih jedinica i njega možete potražiti na web adresi www.cobiss.ba. Taj katalog predstavlja lokalne kataloge 45 najvećih biblioteka BiH. On se nalazi i na portalu Europske biblioteke (The European Library). Naši korisnici ne moraju doći u biblioteku da bi dobili podatak o nekoj knjizi, mogu nas pronaći na internetu, a mogu i naručiti knjigu putem interneta.

Koje klasifikacije mora ispunjavati jedan knjižničar?

Knjižničar mora imati visoko obrazovanje. Danas se koristi termin za knjižničara bibliotečko-informacijski stručnjak. On mora posjedovati veoma dobro opće obrazovanje i informacijsku pismenost. Zbog svega toga se kaže da bibliotekari upravljaju znanjem. Moram istaknuti da se ove godine u BiH navršava 40 godina od osnivanja Odsjeka za opću književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na toj katedri doktorirala su najpoznatija imena bibliotečke struke u regionu.

Mnogi smatraju da su knjižničari osobe koje zovemo „knjiški moljci“. Koje su najveće zablude o knjižničarima?

O svim zanimanjima postoje predrasude, a nekada pomislimo da su najveće o knjižničarima, o kojima postoje stereotipne percepcije: u starim knjigama knjižničarke su predstavljene s velikim debelim naočalama i punđom, prilično neatraktivne, pravi „knjiški moljci“. Međutim, te zablude se mijenjaju spoznajom o onome što rade i kako izgledaju knjižničari/knjižničarke. To je veoma složen i zahtjevan posao i u inozemstvu veoma cijenjen. Poznato je što znači valjana, pouzdana i pravovremena informacija, a upravo takvu informaciju mogu dati knjižničari.

Zahtjevi za informacijama o knjigama znaju biti veoma široki poput sljedećeg: sve što imate na temu „tu i tu“! I tada bibliotekar uistinu ima puno posla prije nego što dođe u situaciju korisniku isporučiti neke od tih knjiga ili dati informaciju o knjizi. Da istaknem, to traganje se ne vrši po policama na kojima leže knjige nego po katalozima. Slika knjižničara se mijenja u korist knjižničara.

U SAD-u postoji udruženje knjižničara. Kako su i jesu li u BiH knjižničari udruženi? Ako jesu, kako to udruženje izgleda i što su problematične teme koje se obrađuju, a ako nisu, zašto nisu?

U BiH djeluju: udruženje Asocijacija bibliotekara, arheologa i muzeologa (BAM) i Društvo bibliotekara RS. Društvo bibliotekara BiH, koje bi ove godine navršilo 63 godine, nije aktivno i očekujemo da će se ono reaktivirati. Tradiciju koju baštini treba održati, jer samo jake asocijacije na nivou države mogu biti najbolja promocija struke. Ipak, kroz BAM se može reći da se očuvao neki nukleus zajedničkog djelovanja bibliotekara u BiH.

Svjedoci smo propadanja kulture u BiH, čitali smo da je NUBBiH pred zatvaranjem. Gdje će ovakav nemar prema kulturi i znanju odvesti građane BiH?

Rado bih odgovor sveo na jednu riječ – NIGDJE. Ali on ne bi bio tačan, jer bi se odnosio samo na ono što u tom domenu radi politika ili, tačnije kazano, vlast. Kulturu, pak, ne čine samo političari, pogotovo ne pojedini političari koji misle da su oni mjera stvari, života i kulture. U velikoj opasnosti jesu institucije kulture, koje su građani i narodi BiH mukotrpno i dugo gradili, ali se nadam da će i tu prevladati razum, jer ove institucije predstavljaju kulturni kapital BiH. Pozitivna energija novoformiranog Vijeća ministara BiH daje nam nadu za to, jer kultura i umjetnost, da se podsjetimo smjernica Vijeća Evrope (a mi želimo u Evropu), ne poznaju granice.

Razgovarala: Ksenija Ninić
Katolički tjednik

Najave

Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.

Humanitarni koncert „Imaj srce…“ za školovanje djece i mladih u Stadlerovom dječjem Egiptu u Sarajevu i djece iz obitelji kojima je potrebna pomoć i podrška

uto, 18. stu. 2025.

Zenica: Okrugli stol „Religijske perspektive brige za zajednički dom“

Mostar, ned, 16. stu. 2025.

Mostar: Praizvedba Palestrinina djela Missa Papae Marcelli u crkvi svetoga Mateja

Vijesti

Tolisa, uto, 18. stu. 2025.

Tolisa: Završen tečaj znakovnog jezika u organizaciji Ansambla Raščica i Muzeja “Vrata Bosne”

Tečaj je održan pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva civilnih poslova, a pohađalo ga je 17 polaznika različitih dobnih skupina i profesija

Sarajevo, uto, 18. stu. 2025.

Održana mjesečna duhovna obnova za redovnice grada Sarajeva

Mjesečna duhovna obnova za redovnice, na temu "Bogu se samome nadati kao izričitoj i nepobjedivoj kršćanskoj nadi", održana je u nedjelju 16. studenoga 2025. u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.

Jaklići/Rama-Šćit, uto, 18. stu. 2025.

Preminuo otac fra Ivana Tučića, svećenika franjevca Bosne Srebrene

Sprovod pokojnog Joze bit će u srijedu 19. studenog 2025. u 14 sati na groblju u selu Jaklići, župa Rama-Šćit

Milano/London, uto, 18. stu. 2025.

Papa Lav XIV. planira široka izuzeća od dosadašnjih ograničenja za slavljenje tradicionalne latinske mise

Potez s dalekosežnim implikacijama: Unatoč postojećim pravilima papa Lav XIV. očito namjerava dopustiti izuzeća za slavljenje tradicionalne latinske mise. Promatrači očekuju da će se ta izuzeća proširiti diljem svijeta

Intervju

Zagreb, pet, 15. kol. 2025.

Mons. Tomo Vukšić: Treba dobro paziti da se u pučku pobožnost ne uvuče sadržaj koji ne bi bio spojiv s kršćanskom vjerom

''Jedna je od najjačih ljudskih želja da se ne umre, da se ne doživi kraj, da umiranje nije prelazak u ništavilo, da poslije ovoga načina života nema ništa drugo. Jednostavno rečeno, normalan čovjek želi živjeti. Zauvijek živjeti.''

Žepče, pet, 11. srp. 2025.

Gimnazija KŠC-a „Don Bosco“ Žepče: 100% uspjeh učenika na državnoj maturi u RH

U kronikama Katoličkog školskog centra „Don Bosco“ u Žepču ostat će zapisana činjenica da su na kraju školske godine 2024./2025. svi učenici Gimnazije koji su polagali državnu maturu u Republici Hrvatskoj to uspješno učinili

Zagreb, pon, 14. tra. 2025.

Intervju kardinala Bozanića za HKR povodom izdavanja zbirke propovijedi o Alojziju Stepincu

Zagreb, sub, 22. ožu. 2025.

Biskup Majić za HKR: Ne možemo imati što i razvijene biskupije, ali ima prostora za djelovanje

Uoči Nedjelje solidarnosti i Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH – od 23. do 30. ožujka 2025. godine – banjolučki biskup Željko Majić gostovao je u emisiji „Sutra je dan Gospodnji“ HKR-a

Vatikan, sub, 15. ožu. 2025.

Razgovor s kardinalom Grechom o Crkvenoj skupštini 2028.

Razgovor s kardinalom Grechom objavljen je u izdanju lista „L`Osservatore Romano“ od 15. ožujka. Cjelovit prijevod koji nam donosi Informativna katolička agencija prenosimo u cijelosti.

Alep, pon, 10. ožu. 2025.

Biskup Hanna Jallouf o trenutnom stanju u Siriji

Što se događa u Siriji? Guraju li oružani sukobi posljednjih dana zemlju natrag u građanski rat? Iznevjerava li novi režim svoja obećanja nacionalnog ujedinjenja i tolerancije prema manjinama? To su pitanja na koja je odgovarao biskup Hanna Jallouf

Mostar, čet, 06. ožu. 2025.

Proslavljena druga godišnjica Zbora liječnika „Rafael“

Zbor liječnika „Rafael“, jedinstveni takav u Bosni i Hercegovini, 6. ožujka proslavlja svoju drugu godišnjicu djelovanja. Tom prigodom razgovarali smo s maestrom don Draganom Filipovićem, voditeljem i suosnivačem Zbora

Vatikan, sri, 05. ožu. 2025.

Nadbiskup Parra: Molitve ljudi su utjeha za Papu

Zamjenik za opće poslove Državnog tajništva Svete Stolice Nadbiskup Edgar Peña Parra dao je intervju 5. ožujka o viđenju Crkve i zdravstvenom stanju pape Franje za Dnevnik Talijanske biskupske konferencije (CEI) „Avvenire“

Rubrike

Foto galerija

18. studenoga 2025.