Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističkog udruženja u BiH

BiH je izuzetno lijepa zemlja u kojoj posjetitelji mogu uživati u ljepotama širokih ravnica Posavine, kršne Hercegovine, zelenih livada i pašnjaka kao i visokih planinskih vrhova središnje Bosne. Osim prirodnih ljepota u BiH postoji veliki broj kulturno-historijskih spomenika koji su svakako zanimljivi potencijalnim turistima. Ali ono što je najvažnije, a to smo saznali u razgovoru s Asjom Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornicom Turističkog udruženja u BiH, u Bosni i Hercegovini žive gostoljubivi ljudi koji su uvijek spremni izaći u susret i otvoriti svoje srce svakome tko dođe u njihovu zemlju. S njom smo razgovarali i o vjerskom turizmu, turističkoj ponudi BiH, ekologiji ali i potencijalu za razvoj turizma.

Kakva je turistička ponuda u BiH danas i recite nam što mislite je li BiH prepoznatljiva u svijetu turizma?

Ono što je karakteristično za turističku ponudu BiH je raznolikost te postojanje izuzetnih potencijala za razvoj svih vrsta turizma. Ono što je prevashodni razlog dolaska turista u BiH, bar prema anketama koje je Turistička zajednica FBiH radila, ali i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, je da 27 procenata od ukupnog broja turista dolazi u BiH zbog njezinog kulturno-historijskog naslijeđa. Svi ostali razlozi dolaze poslije toga. Osim kulturno-historijskog naslijeđa BiH ima sve ostale pogodnosti za razvoj svih vidova turizma. Tu prije svega mislim na kongresni turizam, banjski turizam, ruralni turizam, koji sa sobom nosi avanturistički, seoski, pa zatim imamo sportski...znači svi mogući aspekti turizma imaju dobre potencijale. Što se tiče vjerskog turizma on je također izuzetno zastupljen i trenutno se nalazi na drugom mjestu prema broju turista.

Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja mogu naglasiti kako je BiH posljednjih godina prepoznatljiva po svojoj turističkoj ponudi. Ono što biH izdvaja iz reda ostalih zemalja Europe i regije je upravo raznolikost kultura i tradicija koje na ovom tlu žive stoljećima. Ja ne volim reći da živimo jedni pored drugih nego jedni s drugima, utičemo jedni na druge i svaka naša pojedinačna kultura, ako tako možemo da je nazovemo, nosi uticaje drugih sa kojima živi tako da možda više i ne nalikuje originalu i to jeste specifičnost. Jedan lijepi termin koji je korišten posljednjih mjeseci u Sarajevu je da je ovo prostor susreta i kultura i civilizacija koji daje poseban splet koji rijetko gdje možemo naći u svijetu. Nekad taj sklad živi u harmoniji, a nekad u sukobu. Taj prostor nakon sukoba ponovno nastavlja da živi u spletu tradicija i kultura i to jeste ono što BiH čini posebnom

Koje su naše posebnosti i što odlikuje tu ponudu u odnosu na regiju?

Sve češće se za područje bivše Jugoslavije u svijetu koristi termin Zapadni Balkan. Taj izraz se također koristi na svjetskom turističkom tržištu. BiH je mali prostor da bi bio posebna turistička destinacija u svjetskim turističkim ponudama i onda se prostorom Zapadnog Balkana daju ponude za turistički posjet zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. Ono što nas izdvaja iz te ponude je splet kultura o kojemu sam govorila. Taj splet je na jednom mjestu. U Hrvatskoj ćete naći prisustvo različitih kultura, ali su one izolirane. U BiH to nije slučaj što daje specifičnost. Ono što daje posebnost BiH što se turizma tiče i što nas je postavilo na 8. mjesto u konkurentnosti prema Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu je gostoprimljivost stanovništva. Naši susjedi nemaju dobre ocjene u tome, Hrvatska je ako se ne varam bila 61. na toj listi, kako lokalnog stanovništva kako uposlenika turističkog sektora. Ono što nas izdvaja iz okoline su također i relativno niske cijene te pun učinak dobijenog za plaćenu uslugu.

Koje su temeljne pretpostavke prirodne održivosti u turizmu?

Temelji su razvijanje turizma u prirodnom okruženju i svih aktivnosti koje su u skladu s prirodom. Sve izvan toga nije održivo, niti prihvatljivo a na kraju nije ni isplativo. S obzirom da smo mi zemlja čija je geografija praktično takva da je više od pola države na selu mi moramo jako voditi računa o tome. Potencijali su izuzetni, ali ih se mora koristiti tako da se sačuva priroda i da se zaštiti okoliš.

Koja su najprivlačnija mjesta za turiste u BiH, tj. koja imaju najviše posjeta u određenom razdoblju?

Destinacija broj jedan je sigurno Sarajevo. To je grad gdje više od trećine ukupnog broja turista u BiH dolazi. Tu se ostvaruje više od trećine ukupnog broja noćenja u BiH. Ako govorimo samo o Federaciji BiH riječ je o polovice svih noćenja. Sarajevo je i historijski predodređeno da bude destinacija broj jedan u BiH. Prvenstveno je poznato po tri događaja. Evo obilježavali smo sto godina Sarajevskog atentata, drugi važan događaj je Zimska olimpijada 1984. kada je Sarajevo postalo članom obitelji olimpijskih gradova svijeta i jedno tužno razdoblje nažalost opsada Sarajeva 1992.-1995. Turističke oči svijeta jesu uprte u Sarajevo i ono najviše privlači pozornosti.

Drugi grad, je li to nenadano, ali sigurno zasluženo, je grad koji izaziva veliku pozornost među turistima, velike simpatije i koji je imao brojne preporuke u medijima, koji u njemu uglavnom provode samo jedan dan pa brojke nisu kompletirane je Mostar. Zbog starog dijela grada polako postaje jedan turistički biser koji usprkos brojnim problemima i tužnim događanjima u proteklih dvadeset i više godina privlači sve više i više turista.

Sljedeće područje o kojemu moramo pričati, ali bez podloge u egzaktnim brojkama je Međugorje. Nažalost mi kroz evidenciju i brojke ne možemo dokazati veliki interes, ali svi dobro znamo kako je Međugorje, nezaobilazna postaja u vjerskom turizmu. Važno je napomenuti kako je taj grad u posljednje vrijeme postao destinacija i onih koji ne dolaze iz vjerskih razloga. Ljudi žele upoznati povijest tog kraja i priču, na licu mjesta o tom gradu. Tu sve više ne dolaze samo vjernici nego i svi ostali znatižljnici. Znači ne radi se samo o vjerskom turizmu, Međugorje je postalo mjesto koje rado posjećuju i pripadnici drugih religija te ateisti. To su tri najposjećenija mjesta u BiH.

Promatrajući turiste u Sarajevu može se zaključiti kako su to uglavnom mladi ljudi koji dođu s malim proračunom i ruksakom na jedan ili dva dana ili je riječ o organiziranim grupama koje u glavni grad dođu samo na jedno popodne u prolazu... Koliko zapravo država BiH ima koristi od takvih turista koji, uvjetno rečeno, ne troše mnogo?

Turistička ponuda BiH je nažalost na tom nivou da mi nismo u mogućnosti privući strane turiste sa većim zavjetima, jer mi te zahtjeve ne možemo ispuniti. Počevši od transportnih usluga u BiH je prilično teško doći. Naši aerodromi imaju ograničeno radno vrijeme i zavise od vremenskih prilika, naši hoteli nisu tih kategorija i naša usluga nije na nivou zahtjevnog turiste. Upravo je to razlog zašto turisti koji su spremni potrošiti više ne dolaze u BiH. otprilike dolazi neki srednji sloj, neki troše više, a neki manje zavisno od afiniteta i naše ponude. U principu svaki gost je dobrodošao gost. Činjenica je da mlađa populacija otkriva BiH kao dobru destinaciju. Ti mladi ljudi se također vraćaju kada prođe 15-20 godina, kada postanu uspješni ljudi želeći proći sva ona mjesta koja su obišli u mladosti. Ja to potvrđujem svojim primjerom, svi mi ljudi koji imamo više životnog iskustva to možemo potvrditi. Turizam u povratu je znak uspješnog turizma.

Činjenica je da mi imamo mnogo skupnog turizma, riječ je o ljudima srednje i druge životne dobi. Nažalost ih dovode isključivo strane turističke agencije. Naša velika borba je bila da uđemo u ponude velikih svjetskih tour operatora. Tu prije svega mislimo na istočne zemlje, npr. Južna Koreja. Možda ste primijetili da je jako puno Južnokoreanaca na ulicama Sarajeva i ostalih gradova. Ljudi ih u neznanju zovu Kinezima. Korea je jedna od deset zemalja svijeta čiji turisti dolaze ovdje. Velika je borba bila da se BiH uvrsti u tu Europsku turu. Ne dolaze oni isključivo samo zbog BiH, nego je naša zemlja upala u tu europsku turu. Takav je slučaj i s Brazilom te sve više ljudi iz te zemlje dolaze u BiH. To su lijepi pomaci, ali činjenica je da nemamo domaće turističke agencije koje bi svoju ponudu dale na svjetskom tržištu.

Ipak, veliki dio turista dolazi u BiH individualno i to je veliki uspjeh ako znamo da gosti iz Velike Britanije dolaze individiualno, ali također u svibnju su bili među deset zemalja čiji su turisti najviše dolazili u BiH. 

Gledajući CNN i druge svjetske i europske kanale možemo vidjeti turističko reklamiranje npr. Hrvatske, Makedonije, Kazahstana... Nigdje nema BiH, ili je ima malo. Zašto je to tako,  što vidite kao glavne nedostatke u promidžbi bh. turizma?  

Moram reći da nas uspoređuju s Hrvatskom zbog naše blizine, ali uvijek moram napomenuti kako je Hrvatska turistička velesila i kako uopće nema osnova za usporedbu. Blizina Hrvatske utiče i na naše rezultate, ali i mogućnost kopiranja određenih turističkih rješenja. Navest ću vam jedan podatak koji će vam objasniti cijelu priču oko oglašavanja. Ukupan budžet Hrvatske turističke zajednice za inozemno oglašavanje u prošloj godini je bio 32,7 milijuna eura. Dakle samo za inostrano oglašavanje, jer rade oglašavanje i za unutarnje, a mi no te radimo. Ukupan budžet turističke zajednice FBiH nije čak ni onaj iznos iza zareza u Hrvatskoj. Taj iznos je 1.2 milijuna konvertibilnih maraka. Nažalost naše ministarstvo je u proteklih desetak godina četiri puta smanjivalo budžet za turističke zajednice pa je stoga onemogućen bilo kakav vid oglašavanja vani.

Jedino oglašavanje koje smo imali na CNN-u je bio Enjoy life međutim tada su se doslovce sve državne institucije udružile i financirale taj projekt te smo imali podršku USAID-a koji je dijelom pomogao promidžbu. Otada nismo imali sličan projekt jer jednostavno budžet ne može isfinancirati i manje zahtjevne kampanje nego što je CNN.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju