Svećenička zvanja u Europi: porast u Francuskoj, kriza u Njemačkoj

Pad broja „duhovnih zvanja u Njemačkoj popraćen je kontinuiranim gubitkom vjernika“, što predstavlja „jedan od najdrastičnijih padova broja vjernika u katoličkome svijetu“, izvještava „Vatican News“ na poljskome jeziku.

Najnoviji podatci o svećeničkim zvanjima u Europi oslikavaju raznoliku sliku katolicizma. Dok se Njemačka i dalje suočava s jednom od najdubljih kriza zvanja u svojoj novijoj povijesti, Francuska pokazuje neočekivane znakove vjerske obnove, a u Italiji se pojavljuje nova generacija sjemeništaraca – skupina čiji profil ruši dugotrajne stereotipe o svećeništvu. Podatke je prikupio informativni portal „Zenit“. U Francuskoj su ove godine, na svetkovinu svetih Petra i Pavla, za svećenike zaređena 84 muškarca – pet više nego prethodne godine. Od toga broja, 66 je biskupijskih, a 18 redovničkih kandidata. Istodobno se bilježi značajan porast broja obraćenja odraslih osoba. Tijekom uskrsnoga razdoblja 2025. godine Crkva je u Francuskoj krstila oko 17 700 katekumena – 10 300 odraslih i 7400 mladih – što predstavlja porast od 45, odnosno 33 % u odnosu na prethodnu godinu. Zanimljivo je da mnogi od tih novih katolika ne dolaze do vjere nasljeđivanjem od obitelji koje žive svoju vjeru, već je to rezultat osobnoga puta traženja.

Događaji poput godišnjega hodočašća u Chartres također stječu popularnost u Francuskoj. Tijekom posljednje tri godine broj sudionika porastao je za 45 %, dosegnuvši oko 20 000 hodočasnika prosječne dobi od samo 22 godine. Riječ je o najvećem događaju te vrste koji okuplja tradicionalističke katolike i mlade iz cijeloga svijeta.

Situacija u Njemačkoj potpuno je drukčija. Prema najnovijim podatcima, 2026. godine nije bilo svećeničkih ređenja u 11 od 27 biskupija u zemlji – uključujući Nadbiskupiju München i Freising, smještenu u jednoj od regija s najsnažnijom katoličkom tradicijom. Na razini cijele zemlje ove će godine biti zaređeno samo 30 novih svećenika. Iako to predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 25 ređenja 2025. i 29 ređenja 2024. godine, opći trend ostaje jasan. Pad broja duhovnih zvanja prati i kontinuirani gubitak vjernika. Samo prošle godine više od 549 000 katolika službeno je napustilo Crkvu u Njemačkoj; to predstavlja jedan od najdrastičnijih padova broja vjernika u katoličkome svijetu.

S druge strane, u Italiji je broj kandidata za svećeništvo pao sa 6337 u 1970. godini na samo 1804 na početku tekućega desetljeća. Ipak, oni koji se danas odlučuju za svećeništvo često imaju višu razinu obrazovanja i više životnoga iskustva od prethodnih generacija. Gotovo polovica njih već je radila u struci prije ulaska u bogosloviju, a otprilike svaki drugi ima sveučilišnu diplomu, često iz područja prirodnih ili tehničkih znanosti.

Izvan Europe vidljiv je drukčiji globalni trend. Na misijskim područjima – osobito u Africi i dijelovima Azije – i dalje se bilježi zamjetan porast broja duhovnih zvanja. U akademskoj godini 2024./2025. u katolička misijska sjemeništa primljeno je više od 88 000 sjemeništaraca, što predstavlja porast od više od 5000 kandidata u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, u tome su razdoblju otvorena 23 nova sjemeništa.

Afrika i Azija: Porast svećeničkih zvanja.

Prema vijestima portala „Zenit“, ovi trendovi upućuju na to da budućnost svećeničkih zvanja možda manje ovisi o zemljopisnome položaju, a više o vitalnosti mjesnih vjerskih zajednica. Puki pad brojki ne odražava potpunu sliku. Primjer Francuske pokazuje da se obraćenja i svećenička zvanja mogu pojaviti čak i u visoko sekulariziranim društvima. Italija pokazuje da zrele osobe s uspješnim karijerama i dalje otkrivaju svećenički poziv. Njemačka pak ilustrira duboke izazove povezane s prenošenjem vjere na buduće naraštaje.

(kta)