Novi Misal na njemačkome jeziku koristit će inkluzivni jezik

Biskupi zemalja njemačkoga govornog područja stavili su na javnu raspravu reviziju Rimskoga misala koji je u uporabi u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj još od 1975. godine. Voditelj projekta izjavio je da će se novi tekst baviti jezičnim pitanjima, no prijevod riječi posvete ostaje otvoreno pitanje. U intervjuu za „katholisch.de“, objavljenome u utorak, 3. studenoga, Marius Linnenborn, ravnatelj Njemačkoga liturgijskog instituta u Trieru, objasnio je da će se ondje gdje se trenutačno koriste isključivo muški oblici dodati i reference na žene, te da će se „slike Boga koje su izrazito muškoga karaktera također tretirati s dužnom pažnjom“. Što se tiče formulacije koja se odnosi na kalež, smatra da će se biskupi odlučiti za zadržavanje izraza „za sve“ („für alle“), umjesto izraza „za mnoge“ („für viele“), kako je to tražio Benedikt XVI.

Njemačka biskupska konferencija objavila je u ponedjeljak, 2. studenoga, početak faze javne rasprave. Do 30. lipnja 2027. stručnjaci i osobe uključene u liturgijski pastoral mogu putem internetskoga obrasca podnijeti konkretne prijedloge za izmjene pojedinih dijelova Misala; općenite kritike neće se uzimati u obzir. Istovremeno, u razdoblju od Pepelnice do kraja lipnja 2027., novi će se tekstovi testirati u odabranim župama i redovničkim zajednicama koje odrede biskupije. Prema trenutnomu rasporedu, uvođenje novoga Misala predviđeno je za 2033. godinu. Prije toga, tekst moraju odobriti biskupi njemačkoga govornog područja, a potrebno je ishoditi i „recognitio“ (službeno priznanje/potvrdu) od Dikasterija za bogoštovlje.

Od 2024. godine projekt vodi Liturgijska konferencija Crkve na njemačkome govornom području, djelujući uime biskupskih konferencija Njemačke, Austrije i Švicarske, kao i biskupa Luksemburga, Vaduza, Strasbourga, Bolzano-Brixena i Liègea. Riječ je o umjerenoj reviziji: neće biti riječ o potpuno novome prijevodu s latinskoga jezika. Prevode se tekstovi iz trećega tipskog izdanja („editio typica“) Rimskoga misala koji još nemaju službenu verziju na njemačkome jeziku. Prema Linnenbornu, to uključuje dodatnu euharistijsku molitvu za pomirenje – koja nije bila prevedena 1975. godine – kao i molitve vjernika za svaku korizmenu nedjelju; nadalje, dodaju se i alternativne zborne molitve („collectae“), nadahnute nedjeljnim čitanjima.

Najosjetljivije pitanje tiče se kaleža. U latinskome tekstu Rimskoga kanona navodi se da se Kristova krv prolijeva „pro vobis et pro multis“; u trenutno odobrenome njemačkom Misalu to je prevedeno kao „za vas i za sve“ („für euch und für alle“). Dana 14. travnja 2012. Benedikt XVI. uputio je pismo tadašnjemu predsjedniku Njemačke biskupske konferencije, nadbiskupu Robertu Zollitschu, obavijestivši ga da je Sveta Stolica odlučila kako se izraz „pro multis“ u novim izdanjima Misala treba prevesti doslovno – „za mnoge“ („für viele“); također je zatražio da se prethodno provede kateheza kako bi se izbjegle bilo kakve podjele. Četrnaest godina kasnije, Linnenborn navodi da je to pitanje i dalje neriješeno iako smatra da bi biskupi njemačkoga govornog područja glasovanjem vjerojatno podržali zadržavanje izraza „za sve“.

Ovo nije prvi pokušaj revizije Rimskoga misala iz 1975. godine. Početni projekt iz 1990-ih napušten je nakon objavljivanja upute „Liturgiam authenticam“ iz 2001. koja je zahtijevala strogu vjernost latinskomu izvorniku. Drugi nacrt, koji se čvršće držao latinskoga teksta, nije dobio odobrenje samih biskupa njemačkoga govornog područja jer ga nisu smatrali poboljšanjem u odnosu na postojeći Misal. Linnenborn ističe da su engleski i francuski prijevodi, nastali nakon spomenute upute, potaknuli žustre rasprave – što, prema njegovu mišljenju, jasno pokazuje da takav pristup nije bio pravo rješenje. Ovaj novi pokušaj postao je moguć tek nakon što je papa Franjo, svojim motu proprijem „Magnum principium“ iz 2017. godine, vratio glavnu odgovornost za liturgijske prijevode biskupskim konferencijama.

Ravnatelj Instituta u Trieru smatra da je aktualni prijevod općenito dobro izrađen iako sadrži izraze koji bi se danas vjerojatno drukčije formulirali. Dodaje da bi nove zborne molitve trebale vjernicima olakšati sudjelovanje u molitvi jer su postojeće često složene i izrazito teološkoga karaktera. Misal koji njemačka Crkva planira za 2033. godinu sadržavat će inkluzivan jezik i pristupačnije molitve, a – pokaže li se točnim predviđanje glavnoga tehničkog stručnjaka na projektu – izostavit će se i izmjena u formulaciji koja se odnosi na kalež, a koju je svojevremeno zatražio Benedikt XVI.

(kta)